Malleus Maleficarum
Malj za vještice (lat. Malleus Maleficarum), teološko djelo dominikanca Henrika Institorisa i Jakoba Sprengera, objavljeno 1486. godine, u kojem se iznosi čitav sustav o vješticama i čarobnjaštvu.[1]
Neki znanstvenici smatraju kako je jedini autor knjige zapravo Henrik, koji je naveo kölnskog dominikanca i teologa Sprengera kao suautora kako bi djelu priskrbio veći značaj.[2]
Sadržaj djela uredi
Knjiga se sastoji od uvoda i tri dijela, te sadrži ukupno oko osamsto stranica. U uvodu knjige donosi se tekst bule Summis desiderantes affectibus pape pape Inocenta VIII. iz 1484. godine, koja je je postavila temelje za progon vještica.[3]
U prvom dijelu Kramer se bavi stvarnom prirodom postojanja vještičarstva onako kao se spominje u Bibliji i o njenoj prirodi i zločudnosti, drugom dijelu magijskim praksama koje se odnose na spolno općenje i mušku impotenciju, te metodama kojima se ljudi mogu zaštititi od uroka ili ih poništiti[2], dok se u trećem dijelu nabrajaju praktična pravila i procedure za suđenje optuženima pred crkvenim ili svjetovnim sudovima.[4]
Utjecaj i posljedice uredi
Djelo Malleus maleficarum ušlo je u svjetsku književnost kao jedno od najopskurnijih i najbolesnijih spisa svih vremena, koje je očitom mizogonijom i sadizmom kojim djelo odiše, utjecalo na stvaranje masovne histerije protiv opasnosti od vještica i posljedično dovelo do progona, mučenja i pogubljivanja velikog broja žena (i dijela muškaraca) u sljedećim stoljećima.
Otkriće tiskarstva, omogućilo je ubrzano širenje knjige i njenu rasprostranjenost širom Europe. Do 17. stoljeća objavljeno je dvedeset i devet izdanja na latinskom jeziku.[5]
Bilješke uredi
Literatura uredi
- Faust, Viktoria, Vještice, Knjiga sjena, Zagrebačkla naklada, 2000. ISBN 953-6234-69-6
- Hesemann, Michael, Legende, mitovi, laži, Rezotkrivanje zabluda o povijesti Crkve, Verbum, Split, 2010. ISBN 978-953-235-226-9
- Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, sv. XIII, Zagreb, 2007. ISBN 978-953-7224-13-4