Kupreško polje
Kupreško polje velika je kraška visoravan u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, smještena istočno od dva susjedna kraška polja: Livanjskog i Glamočkog, te sjeverno od Duvanjskog. Pruža se od sjeverozapada prema jugoistoku, dugo je 24 km, široko 10 km i površine 93 km2. Prosječna nadmorska visina polja iznosi 1130 m. Geološki mu je sastav od verfenskih škriljevaca, u širini djelomično od pješčenjaka, krečnjaka, dolomita i slojeva melofira. U južnim krajevima pokriveno je neogenim jezerskim talozima, glinom i šljunkom. Središte polja jest mjesto Kupres, malo i visoko naselje i centar depopulacijske opštine.
Prostor Kupreškog polja sastoji se iz tri sekundarne i hidrografski dosta samostalne kotline: Bajramovačke na sjeveru, Mrtvičke u sredini i Milačke na jugu. Tlo je najneravnije u bajramovačkom dijelu, gdje su mnogobrojne kose, uvale i vrtače velikih razmjera, a tek je na zapadu prostrana ravan. Kroz ovaj kraj protječe rječica Mrtvaja, koja izvire kod sela Stražbenice, teče prema sjeverozapadu i ponire na kraju polja, blizu Šemenovaca. Mrtvičkom kotlinom teče rječica Mrtvica, u koju se ulijevaju potoci Smrdelj, Karićevac i Jazmak. Teče prema zapadu i sjeverozapadu i uvire pod Kurljanjem, odnosno pod Jarmom. Milačkom kotlinom teče Milač, vodom najobilatija kupreška ponornica.[1]
Krševite planine oko polja apsorbuju goleme količine padavina koje se potom kroz propusnu stijenu cijede u podzemlje. Kad naiđu na nepropusnu stijenu, voda ponovno izbija na površinu, obično u jednom kraju polja u obliku jednog ili više raštrkanih izvora. Iz njih često teku rijeke, jer taloženjem lapora i gline nastaje nepropusna podloga, pa se održavaju na površini. U drugom, nižem kraju polja rijeke naiđu na propusnu krašku stijenu, pa voda ponovno ponire i nastavlja svoj put kroz kraško podzemlje.[2] U polju je utvrđeno postojanje: 1 vrsta ribe, 134 vrste ptica, 13 vrsta vilinih konjića, 146 floralnih vrsta. Plodna zemlja nastala je hiljadugodišnjim ispiranjima s okolnih brda kišom, bujicama kiše i otopljenog snijega ili ju je donijela rijeka.[3]
Kraški fenomeni uredi
Kraški fenomen Kupreškog polja su i vrtače, urušene ponikve. Ima ih pet i originalna su pojava u ovome kraju. Istraživanjem je utvrđeno da su oblikovan u tektonski razlomljenim karbonatnim naslagama gornjokredne starosti (krečnjaci i breče). Izgled vrtača je uglavnom tipičan, ljevkasto udubljeni i okruglasti oblik. Postanak ovih vrtača je najvjerovatnije vezan uz podzemni erozivno-korozijski uticaj vode pri čemu su se podzemni stropovi urušili. Dalje oblikovanje je uvjetovala oborinska voda koja je istim procesima odnosila postrani materijal prema dnu. Vjerojatno su vrtače Japage nastale zahvaljujući upravo tim procesima. Nalaze se na sjevernom dijelu Kupreškog polja u blizini sela Rastičevo.
Dani kosidbe uredi
Na Kupreškom polju svake prve nedjelje u julu, održavaju se Dani kosidbe, u narodu poznatija pod imenom „Strljanica“. Ona datira još iz XIX vijeka i označava početak kosidbe trava, nekada najvažnijeg posla na ovoj visoravni. [4]
Reference uredi
- ↑ Kupreško polje - Hrvatska enciklopedija
- ↑ Kraška polja
- ↑ „Kupreško polje”. Arhivirano iz originala na datum 2020-09-30. Pristupljeno 2020-08-09.
- ↑ „Kupreško polje - Razglednica”. Arhivirano iz originala na datum 2020-08-10. Pristupljeno 2020-08-09.
