Corythosaurus
Corythosaurus je bio rod hadrosaurida iz perioda gornje krede, prije 77 do 76,5 milijuna godina.[1] Nastanjivao je današnju Sjevernu Ameriku. Njegov naziv znači "gušter s kacigom", od Grčkog κορυθως/korythos - "kaciga" i σαυρος/sauros - "gušter"; tako je nazvan prema obliku krijeste na glavi, koja je podsjećala na kacige korintskih vojnika.
| Corythosaurus | |
|---|---|
| |
| Restauracija | |
| Status zaštite | |
 Status zaštite: Izumrli ({{{kada}}}) (IUCN 3.1) | |
| Naučna klasifikacija | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Razred: | Reptilia |
| Nadred: | Dinosauria |
| Red: | †Ornithischia |
| Podred: | †Ornithopoda |
| Porodica: | †Hadrosauridae |
| Potporodica: | †Lambeosaurinae |
| Rod: | †Corythosaurus Brown, 1914. |
| Vrsta: | †C. casuarius |
| Dvojni naziv | |
| Corythosaurus casuarius Brown, 1914. | |
Otkriće i vrste uredi
Barnum Brown je otkrio prvog primjerka 1912. godine kod rijeke Red Deer (Alberta, Kanada). Osim što su pronađene gotovo sve kosti, taj primjerak je bio poseban i po tome što je očuvano dosta njegove kože. Kanadski brod Mount Temple je 1916. godine prenosio dva primjerka iz današnjeg Dinosaur Provincial Parka (Alberta, Kanada) u Britaniju. Potopio ga je njemački brod SMS Möwe, poslavši njegov teret star 75 milijuna godina na dno Sjevernog Atlantika, gdje se i danas nalazi.[2]
U početku je opisano sedam vrsta, uključujući i C. casaurius, C. bicristatus, C. brevicristatus, C. excavatus, C. frontalis i C. intermedius. Peter Dodson je 1975. godine istražio razlike kod lubanja i krijesti raznih vrsta lambeosaurina. Otkrio je da su njihova veličina i oblik bili povezani sa spolom i starosti životinje. Sada je priznata samo jedna vrsta, C. casuarius.[3]
Klasifikacija uredi
Corythosaurus se klasificira kao hadrosaurid i pripadnik potporodice Lambeosaurinae. U srodstvu je sa ostalim hadrosaurima kao što su Hypacrosaurus, Lambeosaurus i Olorotitan, i sa svima (osim sa rodom Olorotitan) dijeli izgled lubanje i krijeste. Međutim, nedavna istraživanja su zaključila da su Olorotitan i Corythosaurus po srodstvu najbliži, mada nemaju mnogo zajedničkih osobina lubanje, za razliku od drugih lambeosaura.[4]
Paleobiologija uredi
Corythosaurus je težio 4 tone i dostizao dužinu od oko 10 metara, od njuške do repa. Kao i drugi hadrosauridi, imao je bezub kljun, a u zadnjem dijelu čeljusti nalazila se skupina od stotine malenih zuba koji su se međusobno preklapali. Koristio ih je da zdrobi i samelje biljke i oni su se konstantno nadomještali.
Pronađeno je preko 20 lubanja ovog dinosaura. Kao i ostali lambeosauri, imao je visoku koštanu krijestu na glavi, u kojoj su se nalazili izduženi nosni kanali.[5] Ti nosni kanali su se širili u krijestu, prvo u odvojene džepove sa strane, a onda u jednu komoru i u dišni sistem.[5]
Bilo kakvo njegovo glasanje prolazilo bi kroz te komore i vjerojatno postalo glasnije.[5] Znanstvenici smatraju da je Corythosaurus možda mogao stvarati glasne, niskofrekventne krike "Kao vjetar ili limeni instrument."[5] Ti zvukovi su možda služili i za upozoravanje drugih Corythosaurusa da je grabežljivac u blizini, ili za signaliziranje da je pronađena velika količina hrane na nekom području.[5]
Nekada se smatralo da je taj dinosaur pretežno živio u vodi, na osnovu njegovih prstiju koji su bili povezani kožom. Međutim, poslije je otkriveno da je ta koža zapravo umanjivala sposobnost kretanja u vodi, kao i kod mnogih današnjih sisara.
Njegovi fosili pronađeni su u gornjoj formaciji Oldman i donjoj formaciji Dinosaur Park u Kanadi.[1]
Usporedba između koštanih prstenova u očima Corythosaurusa i današnjih ptica pokazala je da su oni bili aktivni tijekom dana u kratkim intervalima.[6]
Paleobiogeografija uredi
Thomas M. Lehman je primijetio da Corythosaurus nije otkriven izvan područja južne Alberte, mada on spada u najčešće dinosaure svog doba koji su živjeli na tom prostoru.[7] Veliki biljožderi, koji su živjeli u Sjevernoj Americi tijekom kasne krede, imali su "zapanjujuće malenu geografsku rasprostranjenost", iako su bili veliki i vrlo mobilni.[7] Ta ograničena rasprostranjenost je u jakom kontrastu sa situacijom kod današnjih sisara, a naročito kod velikih biljoždera čiji se region "obično ... prostire preko cijelog jednog kontinenta."[7]
Fusnote uredi
- ↑ 1,0 1,1 Arbour, et al. (2009).
- ↑ „Dinosaurs in the Deep”. Arhivirano iz originala na datum 2009-02-16. Pristupljeno 2021-08-19.
- ↑ Dodson (1975).
- ↑ Godefroit, et al. (2003).
- ↑ 5,0 5,1 5,2 5,3 5,4 "Corythosaurus," Dodson, et al. (1994); page 137.
- ↑ Schmitz and Motani (2011)
- ↑ 7,0 7,1 7,2 "Endemism Among Herbivorous Dinosaurs," Lehman (2001); page 311.
Izvori uredi
- Arbour, V. M.; Burns, M. E.; and Sissons, R. L. (2009). „A redescription of the ankylosaurid dinosaur Dyoplosaurus acutosquameus Parks, 1924 (Ornithischia: Ankylosauria) and a revision of the genus”. Journal of Vertebrate Paleontology 29 (4): 1117–1135. DOI:10.1671/039.029.0405.
- Dinosaurs in the Deep Arhivirano 2009-02-16 na Wayback Machine-u
- Dodson, Peter (1975). „Taxonomic implications of relative growth in lambeosaurine dinosaurs”. Systematic Zoology 24 (1): 37–54. DOI:10.2307/2412696. JSTOR 2412696.
- Dodson, Peter & Britt, Brooks & Carpenter, Kenneth & Forster, Catherine A. & Gillette, David D. & Norell, Mark A. & Olshevsky, George & Parrish, J. Michael & Weishampel, David B. The Age of Dinosaurs. Publications International, LTD. p. 137. ISBN 0-7853-0443-6.
- Godefroit, Pascal; Bolotsky, Yuri; and Alifanov, Vladimir (2003). „A remarkable hollow-crested hadrosaur from Russia: an Asian origin for lambeosaurines”. Comptes Rendus Palevol 2 (2): 143–151. DOI:10.1016/S1631-0683(03)00017-4.
- Lehman, T. M., 2001, Late Cretaceous dinosaur provinciality: In: Mesozoic Vertebrate Life, edited by Tanke, D. H., and Carpenter, K., Indiana University Press, pp. 310-328.
- Schmitz, L. and Motani, R. (2011). „Nocturnality in Dinosaurs Inferred from Scleral Ring and Orbit Morphology”. Science 332 (6030): 705–8. DOI:10.1126/science.1200043. PMID 21493820.
Vanjske veze uredi
- Potonuli ostaci dinosaura Arhivirano 2009-02-16 na Wayback Machine-u