Schönbrunn – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
EmausBot (razgovor | doprinos)
m r2.6.4) (robot Mijenja: sr:Шенбрун
m popravak linka
Red 7:
|ID = 786
|Link = http://whc.unesco.org/en/list/786
|Region = [[SpisakLista mjesta Svetskesvjetske baštine u Evropi|Evropa]]
|Year = [[1996]]
|Session = 203. zasjedanje
Red 25:
U vrijeme vladavine carice [[Maria Theresia|Marije Terezije]], u Schönbrunnu je na 60 metara visokom brdu izgrađen [[1775]]. - Glorijet, slavoluk izgrađen od kamena sa srušenog dvorca ''Neugebäude''. Carica je posvetila taj slavoluk habsburškoj moći i "Pravednom ratu" (katolička doktrina o ratu za pravdu ili istinu). Po caričinoj želji je Johann Ferdinand Hetzendorf von Hohenberg je izgradio seriju slikovitih ruina nazvanih "Rimske ruševine" ili "Ruševine Kartage" [[1778]]. godine, ali i fontanu s obeliskom kao simbolom stabilnosti i trajnosti.
 
Nakon propasti [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskog]] carstva [[1918]]. godine, novoosnovana [[Austrija|austrijska]] vlada je sačuvala Schönbrunn kao [[muzej]]. Nakon [[Drugi svetski rat|Drugog svjetskog rata]] služio je kao sjedište Savezničke komisije za Austriju i smještaj malog [[UK|britanskog]] [[garnizon]]a. Kasnije se koristila za susret [[SAD|američkog]] i [[SSSR|sovjetskog]] predsjednika, [[John F. Kennedy|Kennedyja]] i [[Nikita Hruščov|Hruščova]] [[1961]]. godine.
 
Palača Schönbrunn je zajedno sa parkom [[1996]]. godine uvrštena na [[UNESCO]]vvu [[SpisakLista mjesta Svetskesvjetske baštine u Evropi|Listu mjesta svjetske baštine u Evropi]]. Schönbrunn je [[2009]]. posjetilo više od 2. 467. 000 posjetiteljaposjetioca, a zajedno sa zoološkim vrtom i paviljonom palmi bilo ih je više od 5 mlijuna, što ga čini najvećom austrijskom atrakcijom<ref>''[http://diepresse.com/home/panorama/wien/585475/index.do?from=suche.intern.portal Schönbrunn ist Wiens beliebteste Sehenswürdigkeit, '', ''Die Presse'', 4. august 2010. (Pristupljeno 17. 03 2011.)]{{de icon}}</ref>.
== Galerija sika ==
<gallery>