Nizozemska – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m pop |
m clean up using AWB |
||
Red 5:
{| border=0 cellpadding=2 cellspacing=0
|-
| align=center width=140px | [[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|125px
| align=center width=140px | [[Datoteka:Royal Coat of Arms of the Netherlands.svg|154px|Netherlands Coat of Arms]]
|-
Red 41:
|-
| [[Valuta]]
| [[Evro]](€)'''
|-
| [[Časovna zona]]
Red 60:
'''Holandija''' ili '''Nizozemska''' država koja čini dio ''Kraljevine Nizozemske''. Nalazi se u [[Zapadna Europa|Zapadnoj Europi]] a graniči s [[Njemačka|Njemačkom]] na [[istok]]u i [[Belgija|Belgijom]] na [[jug]]u. Glavni grad Nizozemske je [[Amsterdam]] a sjedište vlade je u [[Haag]]u. [[Karibi|Karipski]] otoci [[Bonaire]], [[Sint Eustatius]], te [[Saba]] također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje.
Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41,526
Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568-1648) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv [[Španjolska|španjolske]] vlasti. 1579. dolazi do stvaranja [[Utrecht]]ške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju nezavisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Niskih Zemalja. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u [[Münster]]u. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u [[Nacionalna država|nacionalnu državu]], isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u [[Bruto domaći proizvod|BDP-u]] po stanovniku (2011) te treće mjesto u [[HDI|ljudskom razvojnom indeksu]] (2011). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini.
Red 69:
Za vrijeme vladavine Kraljevine Burgundije vojvoda Niskih Zemalja, koji uglavnom prebiva u [[Flandrija|Flandriji]] ili u [[Brabant]]u, Niske Zemlje naziva ''les pays de par deça'' što u prijevodu znači ''zemlje ovdje prijeko''. To je u opreci sa ''les pays de par delà'', što pak znači ''zemlje tamo prijeko'' a odnosi se na samu [[Burgundija|Burgundiju]]. Naziv ''niske zemlje (pri moru)'' također biva korišten.
U [[15. vijek]]u dolazi u upotrebu naziv ''Nederlanden'' (Niske Zemlje). Za razliku od naziva susjednih država poput [[Francuska|Francuske]] ili [[Engleska|Engleske]], ovaj naziv nije etničkog podrijetla već je geografski termin koji tek naznačuje odnos prema nekom drugom višem terenu. Nazivi koji sadrže ''Nieder-'' koriste se u raznoraznim mjestima na njemačkom govornom području. ''Niderlant'' je u kasnom srednjem vijeku prostor između rijeka [[Meuse|Maas]] i [[Rajna|Rajne]] što uključuje i današnji ''Niederrhein'' prostor na samom zapadu [[Njemačka|Njemačke]]. Područje znano kao ''Oberland'' počinje u okolici grada [[Köln]]a.
U širem smislu se termin mogao odnositi i na deltu rijeka [[Scheldt]], Maas i Rajne, no u tom slučaju se koristi množinski oblik. Većim značajem i važnošću Niskih zemalja dolazi do upotrebe termina specifično samo za te prostore. Od otprilike 1490. godine se tako nazivaju i Burgundsko-Hapsburške provincije. Pored naziva ''Vlaanderen'' (Flandrija), ''de Nederlanden'' (Niske zemlje) postaje najučestalije korišteni termin polovicom [[16. vijek]]a. U francuskom se koristi ''Pays-Bas'', talijanskom ''Paesi Bassi'' a njemačkome ''Niederlande''. U nizozemskom se koriste i jedninski i množinski oblici dočim francuski i engleski (''Low Countries'') koriste isključivo množinu.
Kartograf Ortelius koristi 1570. naziv ''Neder-Germanië'' (Niska-Njemačka). [[Renesansa|Renesansni]] humanisti vraćaju ponovno u upotrebu naziv ''Belgica'' kojeg je osmislio [[Gaj Julije Cezar]]. Nakon Nizozemske revolucije ostaju nazivi ''Belgium'' i ''Nederlandt'' u upotrebi kako za Nizozemsku u cijelosti tako i za pojedine države. Kolonija [[Nova Nizozemska]] se u latinskom naziva ''Nova Belgica'' ili pak ''Novum Belgium''. U vrijeme Španjolske i Austrijske uprave se koristi naziv ''Belgium Regium'' dok se ''Belgium Foederatum'' koristi samo za Republiku Ujedinjenih Niskih Zemalja. Kasnije se inozemstvu sve češće na Republiku referira pod nazivom ''Holland''.
== Geografija ==
Nizozemska se nalazi na sjeverozapadu [[Europa|Europe]] a graniči sa [[Sjeverno more|Sjevernim morem]], [[Njemačka|Njemačkom]] i [[Belgija|Belgijom]]. Duljina kopnene granice iznosi 1027 kilometara a duljina obale je 451 kilometar.
[[Datoteka:
=== Voda ===
Red 85:
=== Poplave ===
[[Datoteka:TB 1953 1.jpg|thumb|desno|250px|Proboj nassipa kod poplave 1953.]]
Kroz stoljeća, nizozemska [[obala]] se znatno mijenjala zbog prirodnih katastrofa i ljudskog djelovanja. Jedan od najvećih gubitaka zemlje se desio 1134., kada je stvoreno [[otočje]] Zeeland, na jugozapadu Nizozemske.
14. prosinca 1287., desila se poplava na dan [[Sveta Lucija (mučenica)|Svete Lucije]], koja je razorila Nizozemsku i [[Njemačka|Njemačku]], a poginulo je oko 50 000 ljudi. To je bila najrazornija [[poplava]] u [[povijest]]i, za koju postoje zapisi.<ref>
Polder je nekadašnje morsko dno koje je isušeno gradnjom [[brana|brane]] i [[Sisaljka|crpljenjem vode]]. Niži je od [[Razina mora|razine mora]], a da ga more ne preplavi, sprečava brana. Izgradnjom poldera Nizozemska je dobila mnogo novog teritorija, proširila se na račun [[Sjeverno more|Sjevernog mora]]. Polder se koristi kao i svako drugo zemljište: za poljoprivredu, gradnju naselja, prometnica. [[Amsterdam]]ska [[zračna luka]] nalazi se u polderu.
Red 98:
{{glavni|Historija Nizozemske}}
Holandiju su naselili [[Kelti]],te [[Germani]]. Bila je dio [[Rimski imperij|Rimskog imperija]]. U [[8. vijek]]u širi se [[kršćanstvo]]. Poslije se razvijalo zanatstvo,te brodska trgovina. Često je mijenjala gospodare. Bila je važno kulturno područje pogotovo u [[Renesansa|Renesansi]].
Godine 1579. formirana je [[Utrechtska unija]] koja se borila protiv [[Španija|Španaca]] u [[Osamdesetogodišnji rat|osamdesetogodišnjem ratu]]. Priznata je 1588. od Španije. U početku se zvala Republika ujedinjenih provincija a kasnije Holandija.
Početkom [[17. vijek]]a doživjela je veliki napredak. Uskoro je postala jedna od najjačih trgovačkih sila. Zauzela je neka područja u [[Indija|Indiji]], [[Istočna Indija|Istočnoj Indiji]], [[Južna Afrika|Južnoj Africi]] i [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]. U to vrijeme Holandija je bila najbogatija zemlja Europe. U njenim bankama bilo je najviše novca. Od sredine [[17. vijek]]a gubi svoj značaj.
Red 115:
== Politika ==
Holandija je država parlamentarne demokratije i ustavne monarhije. Kralj je vladar države-on predstavlja državu. Vlada dinastija. Izvršnu vlast ima ministarsko veće-odgovorno je Drugom domu za poslove vlade. Predsednika i ministra imenuje [[kralj]]. Holandija je podeljena na 12. [[provincija]], a granice među njima određuje [[parlament]]. Izvršni organ provincije je kraljev povjerenik. Sudbenu vlast ima vrhovni sud.
Kraljevina se sastoji od Holandija, [[Aruba|Arube]] i [[Holandski Antili|Holandskih Antila]] - sva tri dela su ravnopravna.
Biračko pravo imaju svi holandski državljani stariji od 18. godina, a pasivno stariji od 21. godinu.
Od 30.4.[[1980]]. na prestolju je kraljica Beatrix Armgard iz kuće Oranje-nasau. Prestol se ravnopravno nasljeđuje po muškoj i ženskoj liniji sa obzirom na nasledni red.
Holandija ima dvodomni parlament: Prvi dom ima 75 članova, a drugi 150 zastupnika. Sedište parlamenta je u Hagu. Zakonski predlozi moraju biti prihvaćeni u oba doma i mora ih prihvatiti kraljica.
Red 171:
=== Religija ===
{| class="toccolours" style="float:right; margin-left: 1em; margin-bottom: 1em; font-size: 85%;"
| colspan="2" |[[Datoteka:Religie in Nederland in 2008.PNG|desno|244px
|-
| colspan="2" style="text-align:center;" |Religije u Nizozemskoj (2008)
Red 220:
[[Kategorija:Nizozemska]]
[[Kategorija:Kraljevine]]
[[Kategorija:Države u Evropi]]
| |||