Verzija na datum 2 april 2014 u 20:33 uredi Vitek (razgovor \| doprinos) Autopatroleri 26.380 izmena m ponovno pop ← Starija izmjena		Verzija na datum 25 juni 2014 u 01:42 uredi poništi Kolega2357 (razgovor \| doprinos) 20.730.146 izmena m robot kozmetičke promjene Novija izmjena →
Red 9: \|teritorija = Austrija je zaposjela zemlje u Ugarskoj, Hrvatskoj i na Balkanu, Poljska je stekla kontrolu nad dijelom Ukrajine, Rusija je zauzela Azov, Mletačka Republika je zauzela Moreju \|rezultat =Pobjeda [[Sveta liga (1684)\|Svete lige]], [[Karlovački mir]] \|strana1=[[~~datoteka~~Datoteka:Banner of the Holy Roman Emperor (after 1400).svg\|20px]] [[Sveto Rimsko Carstvo]]<br />[[~~datoteka~~Datoteka:Flag of Russia.svg\|23px]] [[Rusko Carstvo\|Carska Rusija]]<br />[[~~datoteka~~Datoteka:Herb Rzeczypospolitej Obojga Narodow.svg\|22px]] [[Državna zajednica Poljske i Litvanije\|Poljsko-litavska unija]]<br />[[~~datoteka~~Datoteka:Flag of Most Serene Republic of Venice.svg\|24px]] [[Mletačka Republika]]<br />srpski pobunjenici<br />albanski pobunjenici<br />grčki pobunjenici \|strana2=[[~~datoteka~~Datoteka:Flag of the Ottoman Empire (1453-1844).svg\|25px]] [[Otomansko Carstvo\|Otomansko carstvo]] \|sukobljeni3= \|komandant1 = [[Leopold I.]]<br />[[Eugen Savojski]]<br />Jan Sobjeski <br />[[Francesco Morosini]] \|komandant2 =[[Mehmed IV\|Mehmed IV.]] <br />[[Sulejman II\|Sulejman II.]] <br />[[Ahmed II\|Ahmed II.]] <br />[[Mustafa II\|Mustafa II.]] \|jačina1 = \|jačina2 = Red 25: '''Veliki turski rat''' ili '''Rat Svete lige''', također i '''Veliki bečki rat''' naziv je za niz vojnih sukoba između [[Otomansko Carstvo\|Osmanskog Carstva]] i tadašnjih [[evropa\|europskih]] sila, ujedinjenih u '''[[Sveta liga (1684)\|Svetu ligu]]'''. Rat se vodio od [[1662\|1662.]] do [[1699\|1699.]] Nakon tog rata oslobođeni su veliki dijelovi središnje [[Evropa\|Europe]] od [[Turci\|Turaka]], a moć [[Otomansko Carstvo\|Osmanskog Carstva]] bitno je umanjena. == Prilike 1667.-1683. == Nakon ustanka [[Kozaci\|kozačkog]] vođe [[Bogdan Hmeljnicki\|Bogdana Hmeljnickog]] protiv [[Poljska\|Poljske]] vlasti, [[Rusko Carstvo\|Carska Rusija]] je zauzela dijelove istočne [[Ukrajina]] od [[Državna zajednica Poljske i Litvanije\|Poljsko-Litavske unije]], dobar dio [[Kozaci\|Kozaka]] ostao je jugoistočno od granica Unije, u [[Otomansko Carstvo\|Osmanskom Carstvu]]. Njihov vođa, [[Petro Dorošenko]], želio je pod svaku cijenu ujedinjenje [[Ukrajina\|Ukrajine]] (čak i kao vazalne države pod sultanovim suverenitetom) te obratio i Turcima za pomoć. Istovremeno otpočeo je pobunu protiv svojeg dojučerašnjeg [[Hetman\|hetmana]] (''poljskog vojnog zapovjednika'') [[Jan III. Sobjeski\|Jana Sobjeskog]]. [[Sultan]] [[Mehmed IV\|Mehmed IV.]], znao je dobro da je [[Državna zajednica Poljske i Litvanije\|Poljsko-Litavska unija]] oslabljena unutrašnjim razdorima, zato je napao na [[Kamjanjec-Podiljski]], najveći pogranični grad. Manja poljska vojska bila je poražena od znatno veće [[otomansko Carstvo\|osmanske]] u ratu koji se katkad zove ''Poljsko-osmanski rat 1672–1676''. Prva bitka zbila se kod Sconograda u [[Mađarska\|Mađarskoj]], kojeg je zauzela [[otomansko Carstvo\|osmanska]] vojska. Poljaci su se povukli nakon tri mjeseca. Oni su nakon toga četiri godine pokušavali bezuspješno poraziti [[Otomansko Carstvo\|Osmanlije]]. Međutim, [[Otomansko Carstvo\|Osmanlije]] su zadržali prednost u odnosu na [[Poljaci\|Poljake]] sve do početka [[Rusko-turski ratovi\|Rusko-turskih ratova]]. Na kraju su [[Poljaci]] pristali predati [[Kamjanjec-Podiljski]] i kraj oko grada, -''Podolje'', te platiti odštetu [[otomansko Carstvo\|osmanskom]] sultanu.<ref>Kemp, Arthur, ''Jihad: Islam's 1,300 Year War Against Western Civilisation'', (Lulu.com, 2008), 38.</ref> Kada je vijest o porazu i uvjetima mira došla do [[Varšava\|Varšave]] i [[Poljska\|poljskog]] [[Parlament\|Sejma]] to je izazvalo takav bijes, da je odbačeno plaćanje odštete, već je nasuprot tomu organizirana velika vojska pod vodstvom [[Jan III. Sobjeski\|Jana Sobjeskog]]. Nakon toga [[Poljaci]] su pobjedili Osmanlije u [[Bitka kod Hotima (1673)\|Bitci kod Hotima]] [[1673\|1673.]] ali Osmanlije su zadržali vlast i kontrolu nad gradom [[Kamjanjec-Podiljski]]. Nakon smrti poljskog kralja [[Michał I.(Poljski)\|Michala Korybuta Wisniowieckog]] [[1673]], ''Jan Sobieski'' izabran je za kralja [[Poljska\|Poljske]]. == Bitka kod Beča 1683. == Red 42: Turci su skoro zauzeli [[Beč]], ali je su posljednji trenutak stigli [[Poljska\|Poljski]] kralj [[Jan III. Sobjeski]] i vojvoda [[Karlo Lotarinški]] na čelu udružene [[hrišćanstvo\|kršćanske]] vojske. Oni su do kolena potukli tursku vojsku u [[Bitka kod Beča, 1683.\|Bitci kod Beča]] [[1683]] čime je srušena moć Osmanskog carstva. Turska vojska se počela povlačiti u haosu. Jedan deo vojske išao je uz [[Drava\|Dravu]], a kod [[Bjelovar]]a se odvojio i krenuo prema [[Sava\|Savi]]. Ta pobeda ohrabrila je Austriju, Veneciju i Poljsku na nove napade na Turke, pa je u tu svrhu stvorena [[Sveta liga (1684)\|Sveta liga]] [[1684]]. == Rat Svete lige 1683.-1698. == Nova [[Sveta liga (1684)\|Sveta liga]] je osnovana na inicijativu pape [[Inocent XI.\|Inocenta XI.]] uključivala je: [[Sveto Rimsko Carstvo]] (koje je vodila [[Habsburška Monarhija]]), [[Mletačka Republika\|Mletačku Republiku]] i [[Poljska\|Poljsku]] od [[1684]] godine.<ref>Treasure, Geoffrey, ''The making of modern Europe, 1648-1780'', (Methuen & Co Ltd., 1985), 614.</ref> Njima se pridružila [[Rusko Carstvo\|Carska Rusija]] od [[1686\|1686.]] godine, kao i brojni [[nemci\|njemački]], [[Englezi\|engleski]] i [[Škotska\|škotski]] [[protestantizam\|protestanski]] dobrovoljci. Ubrzo se vidio rezultat ove koalicije u ''Drugoj [[Mohačka bitka (1687.)\|Mohačkoj bitci]]'' koja se pretvorila u drugi veliki sultanov poraz. Uključenje tadašnje [[Rusko Carstvo\|Rusije]] u savez, označilo je prekretnicu, jer je to bilo prvi put da se službeno pridružila nekom savezu [[evropa\|europskih]] sila. Od tad je započeo niz [[Rusko-turski ratovi\|Rusko-turskih ratova]], koji se je nastavio sve do početka [[20. vijek\|20. stoljeća]]. Kao rezultat ruskih vojnih napora na [[Krim]]u i [[Azov]]u, Rusija je zauzela ključnu [[otomansko Carstvo\|osmansku]] crnomorsku utvrdu [[Azov]]. Nakon odlučne [[Bitka kod Sente]] [[1697]] i nešto manje značajnih bitaka poput ''Bitke kod Podhajca 1698.'', ''Sveta liga'' pobijedila je u ratu [[1699\|1699.]] i prisilila [[Otomansko Carstvo\|Osmansko Carstvo]] da potpiše [[Karlovački mir]].<ref>Sicker, Martin, ''The Islamic world in decline'', (Praeger Publishers, 2001), 32.</ref> Red 81: Mir je sklopljen u [[Sremski Karlovci\|Sremskim Karlovcima]] [[1699]]. Habzburška Monarhija je dobila svu Ugarsku osim [[Banat]]a, Hrvatsku do [[Una\|Une]] i južnog [[Velebit]]a (Kordun, Liku i Krbavu) te Slavoniju osim jugoistočnog Srema sa [[Zemun]]om i Mitrovicom. Teritorija Hrvatske se tako povećala sa 18.200 -{km}-² na 40.000 -{km}-², no i dalje je više od polovice teritorija bio u okviru [[Vojna krajina\|Vojne krajine]] kojom nije upravljao ban i sabor. Granica s Bosnom od tada je išla rekama Savom, Unom, Glinom i Koranom. [[Transilvanija\|Erdelj]] prestaje biti nezavisna kneževina i sjedinjen je s Ugarskom. [[Venecija]] je dobila sve ono što je u ratu osvojila: [[Knin]], [[Sinj]] i [[Vrgorac]], [[Obrovac]] i [[Drniš]] sve do ušća [[Neretva\|Neretve]] i tada se uspostavila granična crta Linija Grimani. Delove Hercegovine koju su Mlečani osvojili u zaleđu Dubrovnika, morali su pod pritiskom Austrije vratiti Turskoj na intervenciju Dubrovnika. Tako se Dubrovnik spasio iz mletačkog okruženja. == Izvori == {{Izvori}} Red 92: == Vanjske poveznice == {{Commonscat\|Great Turkish War}} * [http://hr.wikisource.org/wiki/Poviest_Hrvatska._Dio_drugi_%28Smi%C4%8Diklas%29 Poviest Hrvatska. Dio drugi (Smičiklas)]

Veliki turski rat – razlika između verzija