Lucrezia Borgia – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m linkovi |
m robot kozmetičke promjene |
||
Red 57:
Nakon kraćeg perioda žalosti za pokojnim mužem, Lecrezia aktivno sudjeluje u pregovorima za svoj treći brak s [[Alfonso I od Este|Alfonsom I od Este]], prvorođenim sinom vojvode od [[Ferrara|Ferrare]] i iskusnim vojskovođom stručnjakom za [[Fortifikacija|fortifikacije]]. Alfonso i Lucrezia se vjenčaju [[1502]]. godine. Nakon početne nepovjerljivosti vezane za glasine o navodnoj razvratnosti, Lucrezia stiče naklonost muževe obitelji i postaje voljena i među pučanstvom Ferrare. Lucrezia postaje politički i diplomatski aktivna i muž joj postepeno prepušta administrativno vođenje [[Vojvodstvo|vojvodstva]] [[Ferrara|Ferrare]] za vrijeme njegovog odsustva prilikom vojnih kampanja. Postaje također i veliki mecena, dajući gostoprimstvo i aktivno pomažući pjesnike kao [[Ludovico Ariosto|Ludovica Ariosta]], [[Pietro Bembo|Pietra Bemba]], [[Gian Giorgio Trissino|Gian Giorgia Trissina]] i [[Ercole Strozzi|Ercolea Strozzija]].
S Alfonsom od Este Lucrezia ima šestero djece: Alessandra od Este (1505.); Ercolea II od Este (1508.-1559.), vojvodu od Ferrare; Ippolita II od Este (1509.-1572.), [[kardinal
Nakon smrti Rodriga Aragonskog [[1512]]. godine, jedinog sina iz prethodnog braka, Lucrezia se okreće religioznosti. Počinje živjeti skromnim životom i prakticirati pokoru nanosivši si fizičku bol. Upisuje se u "treći red sv. Franje" poznat danas kao [[Franjevci|Franjevački svjetovni red]] koji okuplja laike koji žive po uzoru [[Franjo Asiški|sv. Franje Asiškog]] i veže se za sljedbenike [[Sveti Bernardin Sijenski|Svetog Bernardina Sijenskog]]. U to vrijeme osniva financijsku instituciju [[Monte di Pietà]] di [[Ferrara]], koja je imala ulogu posuđivanja manjih svota novca ([[#Mikrofinanciranje i mikrokreditiranje|mikrokreditiranja]]) siromašnim građanima koji bi namjeravali započeti ekonomsku aktivnost.
Lucrezia Borgia umire [[24. jun]]a [[1519]]. u 39. godini života od [[Puerperalna sepsa|puerperalne sepse]], nedugo nakon što je rodila šesto dijete kojeg je imala s Alfonsom od Este, kćerku Isabellu Mariju od Este. Sahranjena je u [[samostan
Porodica Borgia bila je oličenje beskrupoloznih političkih makinacija renesansnog doba i [[seks]]ualne degeneracije ondašnjih papa. Ista se reputacija seksualne razvratnosti reflektirala na lik Lucrezije nakon što je optužena za [[incest]] s ocem papom Aleksandrom VI i bratom Cesareom. Ove su optužbe izrečene od strane njenog bivšeg prvog muža kao osveta za to što je Lukrezia navela muževu impotenciju kao razlog prekida braka. Glasine o razvratnosti su se ubrzo proširile Italijom i nakon što je Lucrezia viđena na intimnim proslavama koje su često završavale [[orgija
Druga česta optužba koja se imputira obitelji Borgia je praksa likvidacije političkih protivnika trovanjem. Slika trovačice se u kasnijim epohama vezala za ime Lucrezije u obliku legende, nakon što ju je [[Victor Hugo]] takvom prikazao u svojoj istoimenoj romantičnoj [[tragedija|tragediji]] ''[[Lucréce Borgia]]'' [[1833]]. godine.
== Izvori ==
* Maria Bellonci, Lucrezia Borgia, Milano, Izdavač Mondadori, 2003. ISBN 88-04-51658-5
* Michele Bordin i Paolo Trovato, Lucrezia Borgia. Povijest i mit. (''Lucrezia Borgia. Storia e mito''), Izdavač Olschki, Firenze, 2006. ISBN 88-222-5595-X
Red 75:
{{Lifetime|1480|1519|Borgia, Lucrezia}}
[[Kategorija:Italijansko plemstvo]]
[[Kategorija:Porodica Borgia]]
| |||