Crkve u Hercegovini do XVII stoljeća – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Red 62:
'''Crkva svetog Jovana Krstitelja u Donjem Vrbnu''' zajedno sa pokretnom imovinom, koju čine ikonostas sa dvanaest ikona, dva putira, dva svijećnjaka, anafornica i pravoslavno groblje - proglašena je nacionalnim spomenikom 16. maja 2019. godine. Bila je potpuno srušena i obnovljena je 1867. godine. Unutrašnji prostor crkve se sastoji od naosa sa bočnim pijevnicama i oltarskog prostora sa apsidom, koji su međusobno odijeljeni drvenom ikonostasnom pregradom. Naos je osvjetljen preko dva polukružno zasvedena prozorska otvora. Oltarski prostor se sastoji od apside, dvije niše i stare kamene časne trpeze postavljene u središnjem mjestu svetišta. Drveni ram ikonostasa je ukrašen duborezom i bojen bijelom bojom sa akcentima zlatne, crvene i plave. Donja zona se sastoji od bočnih vrata sa ikonama kojima se pristupa oltarskom prostoru, prostora sa prestonim ikonama i carskih dveri. Svi dijelovi donje zone ikonostasa razdijeljeni su pilastrima koji su ukrašeni dekorativnim trakama crvene i plave boje i zlatnim cvjetovima sa četiri lista. Carske dveri su bogato ukrašene šupljikavom biljnom ornamentikom sa krstom u sredini, na oba dijela, bez uobičajenog prikaza Blagovjesti.<ref name="Putokazi"/>
 
'''Crkva Svetog Vasilija Ostroškog u Gornjem Vrbnu''' zajedno sa pokretnom imovinom, koju čini ikonostas sa deset ikona i pravoslavno groblje sa tri stara nadgrobnika - proglašeno je nacionalnim spomenikom 29. avgusta 2019. Ova crkva pripada tipu jednobrodnih crkava sa polukružnom apsidom i zvonikom na preslicu. Po predanju je sagrađen krajem 13. vijeka i bio isprva posvećen „Vaznesenju Gospodnjem“. Srušena je 1687. god. a obnovljena 1930. godine.<ref>[https://trebinjelive.info/2015/11/09/starine-i-hercegovacke-svetinje-bileca/ STARINE I HERCEGOVAČKE SVETINJE - Bileća]</ref>
 
Iznad ulaza, u kamenom zidu su, prilikom obnove crkve, postavljene dvije kamene ploče, a u centralnom dijelu jedne kamene ploče izvedena je plitkoreljefna figuralna predstava Svetog Vasilija Ostroškog. Crkva se sastoji od naosa i oltarskog prostora koji su odijeljeni drvenom ikonostasnom pregradom. U crkvi se nalazi drveni ikonostas sa deset ikona. Ikone su rađene tehnikom ulje na platnu i u donjem dijelu se nalaze podaci o darivaocima sa godinom 1937, što bi mogla biti i godina izrade drvenog rama ikonostasa. Ikonostas je stilski i po načinu izrade vrlo sličan ikonostasu crkve Svetog Jovana Krstitelja u Donjem Vrbnu, pa je vrlo moguće da je oba ikonostasa radio isti majstor.<ref name="Putokazi"/>
 
'''Crkva Pokrova Bogorodice u Mosku''' i pravoslavno groblje proglašena je nacionalnim spomenikom 26. juna 2019. godine.<ref name="Putokazi"/> Na zapadnoj fasadi iznad portala u niši je uklesan podatak o obnovi 1894. godina. Na metalnoj ploči koja se takođe nalazi iznad vrata navodi se da je crkva obnavljana 1820, 1908. i 1988. godine.
=== Bileće ===
'''Crkva sv. arhanđela Mihaila''', nalazi se uz naseljeno mjesto [[Donja Meka Gruda]], [[Bileća]]. Sagrađena je, ili možda obnovljena, 1795. godine. Pravougaone je osnove, dimenzija 5,07 x 9,38 m. Pokrivena je kamenim pločama. Na zvonu urađenom od livene bronce, izliven je natpis majstorske radionice iz Slovenije: « MAX SAMASSA LAIBACH No 2835 1900». Crkva je nacionalni spomenik kulture BiH. <ref>[http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2824 Crkva svetog arhanđela Mihaila]</ref>