Cornwall – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka izmjene |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 17:
| komentar =
|}}
'''Cornwall''' ({{lang-kw|Kernow}}) je [[historija|historijska]] i [[Engleske ceremonijalne grofovije|ceremonijalna grofovija]] i [[Engleske unitarne jedinice|unitarna jedinica]] na [[jugozapad]]u [[Engleska|Engleske]].
== Geografija ==
Cornwall leži na krajnjem [[jugozapad]]u [[Engleske regije|regije]] [[Jugozapadna Engleska]]. Ima površinu od 3,546 [[km²]], na kojoj živi 532,273 stanovnika.<ref name=brit/> [[granica|Graniči]] sa [[sjeverozapad]]a sa [[Keltsko more|Keltskim morem]], sa [[jug]]a sa [[La Manche|Kanalom La Manche]] i sa [[istok]]a sa [[Devon|Countyem Devon]], preko rijeke [[Tamar (Engleska)|Tamar]]. [[Grad]] [[Truro]] je [[glavni grad|administrativni centar]] Cornwalla.<ref name=brit/>
Cornwall je najudaljenija engleska [[County#Ujedinjeno_Kraljevstvo|grofovija]], njegova istočna [[granica]] [[Rijeka (vodotok)|rijeka]] [[Tamar (Engleska)|Tamar]] udaljena je oko 320 [[km]] od [[London]]a, a najzapadniji grad [[Penzance]] leži dodatnih 130 [[km]] dalje od Londona, pored [[rt]]a [[Land’s End]], krajnje jugozapadne točke tog [[poluotok]]a i [[Britanija (otok)|Britanskog otoka]]. [[Arhipelag]] [[Scilly]] leži udaljen još 56 [[km]] [[jugozapad]]no od Penzance u [[Atlantski ocean|Atlantskom oceanu]].<ref name=brit/> ▼
Od [[1974]]. do [[2009]]. Cornwall je imao [[državna uprava|administrativnu]] funkciju, tad je bio podjeljen na [[kotar|distrikta]]: North Cornwall, Caradon, Carrick, Kerrier, Penwith i Restormel. Nakon [[državna uprava|administrativne]] [[reforma|reforme]] u [[april]]u [[2009]].
[[brdo|Brdovita]] unutrašnjost je niz [[granit]]nih [[vulkan]]skih [[stožac]]a koji formiraju karakteristične otvorene [[Vriština|vrištine]]. Nedavni porast razine [[more|mora]]
▲Cornwall je najudaljenija engleska [[County#Ujedinjeno_Kraljevstvo|grofovija]], njegova istočna [[granica]] [[Rijeka (vodotok)|rijeka]] [[Tamar (Engleska)|Tamar]] udaljena je oko 320 [[km]] od [[London]]a, a najzapadniji grad [[Penzance]] leži dodatnih 130 [[km]] dalje od Londona, pored [[rt]]a [[Land’s End]], krajnje jugozapadne točke tog [[poluotok]]a i [[Britanija (otok)|Britanskog otoka]].
▲Od [[1974]]. do [[2009]]. Cornwall je imao [[državna uprava|administrativnu]] funkciju, tad je bio podjeljen na [[kotar|distrikta]]: North Cornwall, Caradon, Carrick, Kerrier, Penwith i Restormel. Nakon [[državna uprava|administrativne]] [[reforma|reforme]] u [[april]]u [[2009]]. - [[kotar|distrikti]] su zamjenjeni dvjema [[Engleske unitarne jedinice|unitarnim jedinicama]]; Cornwall i [[Scilly]].<ref name=brit/>
▲[[brdo|Brdovita]] unutrašnjost je niz [[granit]]nih [[vulkan]]skih [[stožac]]a koji formiraju karakteristične otvorene [[Vriština|vrištine]]. Nedavni porast razine [[more|mora]] - [[Geologija|geološki]] je rezultirao potapanjem [[Rijeka (vodotok)|riječnih]] [[dolina]] (riasa), južnog Cornwalla, uključujući [[estuarij]]e [[Tamar (Engleska)|Tamar]], [[Fowey (rijeka)|Fowey]] i [[Fal (rijeka)|Fal]]. Rezultat tih procesa je neobično razvedena obala, formirana od različitih [[stijena]], atraktivna za [[rekreacija|rekreaciju]] i [[turizam]], o kojoj se brine Nacionalna [[zaklada]] za očuvanje baštine (National Trust) i pazi da bude zaštićena od komercijalizacije.<ref name=brit/>
[[Klima]] u Cornwallu uvelike zavisi o blizini [[more|mora]]. Jaki [[vjetar|vjetrovi]] i [[magla|magle]] su česti, a količina [[oborine|oborina]] je velika, pogotovo u višim djelovima. [[Temperatura|Temperaturu]] karakteriziraju topla ljeta i relativno blage zime. Zbog tog je vegetacija]] bujna, naročito u zaštićenim [[obala|obalnim]] područjima.<ref name=brit/>
== Historija ==
Bogatstvo [[metal]]nih ruda, naročito [[kositar|kositra]], privuklo je [[prahistorija|prahistorijske]] naseljenike u taj kraj, o tom svedoče [[Megaliti|megalitski]] [[dolmen]]i, monoliti i krugovi. Kasnija [[invazija]] [[Rimsko Carstvo|rimskih]] i [[Sasi|saksonskih]] naseljenika u Englesku, izazvala je migraciju [[Kelti|keltskih]] [[kršćani|kršćana]] u Cornwall, u kom su se punih 500 godina odupirali [[Sasi|saksonskoj]] vladavini,
▲Bogatstvo [[metal]]nih ruda, naročito [[kositar|kositra]], privuklo je [[prahistorija|prahistorijske]] naseljenike u taj kraj, o tom svedoče [[Megaliti|megalitski]] [[dolmen]]i, monoliti i krugovi. Kasnija [[invazija]] [[Rimsko Carstvo|rimskih]] i [[Sasi|saksonskih]] naseljenika u Englesku, izazvala je migraciju [[Kelti|keltskih]] [[kršćani|kršćana]] u Cornwall, u kom su se punih 500 godina odupirali [[Sasi|saksonskoj]] vladavini, - tek su u [[10. vijek]]u priznali vlast [[Sasi|Saksonaca]].<ref name=brit/>
Izoliranost Cornwalla pomagla je opstanku [[Kornijski jezik|kornijskog jezika]], koji istina više nije živi jezik od [[18. vijek]]a, ali još uvijek ima brojnih [[Kornijski jezik|keltskih]] [[toponim]]a.<ref name=brit/>
Nakon [[Normansko osvajanje Engleske|Normanske invazije]] [[1066]].
Cornwall je donedavno bio [[selo|ruralni]] kraj u kom je [[poljoprivreda]] temelj [[privreda|privrede]]. Njegove [[dolina|doline]] pružaju odličnu [[pašnjak|pašu]] [[krava]]ma muzarama, a velike površine [[tresetište|tresetišta]] pružaju grubu ispašu.
Linija 53 ⟶ 45:
[[Kositar]] se iskapa u Cornwallu već najmanje 3000 godina. [[Rudarstvo]] je postalo važno još u [[srednji vijek|srednjem vijeku]], pa su kornvalski [[rudari]], dobili od [[monarh]]a posebne privilegije, među inim i vlastiti [[sud]] (stannary court). I pored povremenih kriza, [[kositar]] se po Cornwallu nastavio iskapati sve do [[20. vijek]]a, kad su pliće naslage iscrpljene, a ulaganje u dublje se nebi isplatilo u konkurenciji sa jeftinijim inozemnim rudama.<ref name=brit/>
Nakon tog se prorjedio broj [[rudnik]]a, posljednji udarac zadao je pad svjetskih cijena kositra
|url=https://www.britannica.com/place/Cornwall-unitary-authorithy-England
|title= ''Cornwall''
Linija 79 ⟶ 71:
[[Kategorija:Grofovije u Engleskoj]]
[[Kategorija:Jugozapadna Engleska]]
[[Kategorija:Poluotoci u Ujedinjenom Kraljevstvu]]
| |||