|
| mrežno mesto = [http://www.akbild.ac.at/ www.akbild]
}}
'''Akademie der bildenden Künste''' (prevedeno: '''Akadamija [[Likovna umjetnost|likovne umjetnosti]]''') je cijenjena [[Likovna umjetnost|umjetnička]] akademija iz [[Beč]]a u [[Austrija|Austriji]].
== Historija ==
Kao godina osnivanja ''Akadamije'' uzima se [[1688]]. kad je slikar Peter Strudel osnovao privatnu školu za podučavanje u slikarstvu, izvan tada uobičajenih [[ceh]]ovskih okvira. <ref name=lex/> Od [[1692]]. Strudelova škola je počela dobijati novčanu podršku od [[habsburg|habsburgškog dvora]] i tako postala ''Carska akadamija'', međutim ona je [[1714]]. raspuštena nakon smrti njezina osnivača.<ref name=lex/>
Ali je ona - [[1714]]. raspuštena nakon smrti njezina osnivača. <ref name=lex/>
Obnovljena je [[1726]]. na čelu sas ''JacobJacobom van Schuppenom'', prvim carskim [[slikar]]em, ovaj put kao dvorska škola za [[slikarstvo]], [[kiparstvo]] i [[Arhitektura|arhitekturu]] pod imenom ''K.k. Hofakademie der Maler, Bildhauer und Baukunst'', od [[1751]]. škola ima [[Ustav|statut]], vrlo sličan onima koji su u to vrijeme imali [[Religija|vjerski]] [[Licej|liceji (koledži)]]. U to vrijeme je Jacob Matthias Schmutzer [[1766]]. osnovao ''Akadamiju bakropisa'' (K.k. Kupferstecher-Academie) - [[1766]]., a [[1767]]. Anton Domanek konkurentsku ''Graversku akademiju'' (Bossier, Verschneid und Graveur Akademie), pa su one - [[1772]]., integrirane u ''Ujedinjenu akadamiju likovnih umjetnosti'', zajedno sas postojećom akademijom. Njima se [[1786]]. pridružila i Akademija za grafičke tehnike (''Kommerzial Zeichnungs Akademie'' osnovana [[1758]].)
Između [[1812]]. i [[1850]]. Akadamija je imala status vrhovnog arbitra za pitanja umjetnosti [[habsburg|habsburgške monarhije]]. Od [[1872]]. ima rang visoke škole (Kunsthochschule), a ubrzo nakon toga, preselila su u današnju zgradu, koju je između [[1872]]. - i [[1877]]. podigao [[arhitekt]] [[Theophil Hansen]] na [[Ringstrasse]]. Od [[1998]]. ''Akadamija '' djeluje u okviru [[Универзитет у Бечу|Univerziteta u Beču]]. <ref name=lex/> ▼
Između [[1812]]. - [[1850]]. ta ''Akadamija'' imala je status vrhovnog arbitra za pitanja umjetnosti [[habsburg|habsburgške monarhije]]. Od [[1872]]. ima rang visoke škole (Kunsthochschule), a
▲ubrzo nakon toga, preselila su u današnju zgradu, koju je između [[1872]].- [[1877]]. podigao [[arhitekt]] [[Theophil Hansen]] na [[Ringstrasse]]. Od [[1998]]. ''Akadamija'' djeluje u okviru [[Универзитет у Бечу|Univerziteta u Beču]]. <ref name=lex/>
== Struktura i organizacija danas ==
''Bečka akadamija [[Likovna umjetnost|likovne umjetnosti]]'' danas ima 8 majstorskih klasa (odjela) na kojima se uči [[slikarstvo]] i [[grafika]], 2 klase posvećene [[Skulptura|skulpturi]] i 1 za [[Medalja|medaljere]] i [[Minijatura|minijaturiste]]. Dvije klase za [[Arhitektura|arhitekturu]] (s tri povezana [[fakultet]]ska odjela), jedan za [[scenografija|scenografiju]], jedan za [[Konzervacija-restauracija|restauraciju i konzervaciju]] i jedan [[Dekoracija|dekoraciju]]. Na akademiji postoje i tri odjela za školovanje nastavnika, jedan odjel za nauku o [[boja]]ma i [[Kemija|kemiju]] i 4 odjela za studij kulture: [[historija umjetnosti]], [[suvremena umjetnost]], [[sakralna umjetnost]], [[filozofija]] i [[estetika]]. <ref name=lex/>
''Bečka akadamija'' ima veliku [[Biblioteka|biblioteku]], [[1997]]. fond je imao oko 115 000 bibliotečnih jedinica. Uz to u sklopu ''Akadamije'' djeluje i [[galerija]] i Arhiv [[Otto Wagner|Otta Wagnera]]. Uz sve to ''Akadamija'' posjeduje i veliku zbirku [[bakropis]]a, koja je stalno izlažena u zasebnoj zgradi - Akademiehof. Ona je pored [[Albertina|Albertine]] najveća [[Austrija|austrijska]] [[Grafika|grafička]] zbirka. <ref name=lex>{{cite web
|url =http://www.aeiou.at/aeiou.encyclop.a/a189458.htm
| title =''Akademie der bildenden Künste in Wien''
| accessdate = 16. 033. 2013
| language=engleski
| publisher=Encyclopedia of Austria
}}</ref>
== Uticaj Akademije na južnoslavenske zemlje ==
''Bečka akadamija'' izvršila je vrlo snažan uticaj na ''[[Likovna umjetnost|likovne umjetnosti]]'' po svim [[Jugoslavija|južnoslavenskim zemljama]] jer do [[1907]]. kad je osnovana [[Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu|zagrebačka akademija]] <ref name=zgb>{{cite web
|url =http://www.alu.unizg.hr/alu/cms/front_content.php?idcat=145&lang=1
| title =''Povijest Akademije''
| accessdate = 16. 033. 2013
| language=hrvatski
| publisher=Akademija likovnih umjetnosti
}}</ref> nije bilo slične ustanove jugoistočno od Beča. Tu su se školovali [[Bela Čikoš Sesija]], [[Oton Iveković]], [[Menci Klement Crnčić]], [[Robert Frangeš Mihanović]] (prvi profesori na [[zagreb]]ačkoj akademiji) a i [[Uroš Predić]], [[Paja Jovanović]], i mnogi drugi slikari i kipari s kraja [[19. vijek]]a.
== Vidi još ==
* [[Lista univerziteta u Austriji]]
== Vanjske veze ==
* [http://www.aeiou.at/aeiou.encyclop.a/a189458.htm Akademie der bildenden Künste in Wien] {{en icon}}
{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija: BečNastanci 1692.]] ▼[[Kategorija:Univerziteti u Beču]]
[[Kategorija:Univerziteti u Austriji]]
[[Kategorija:Austrijska kulturaumjetnost]]
| 