Razlike između izmjena na stranici "Mary, kraljica Škota"

Dodano 126 bajtova ,  prije 2 godine
m
jeb...ovo je zbrčka
(new version (GlobalReplace v0.6.5))
m (jeb...ovo je zbrčka)
{{Infokutija Vladar (BS)
| Ime =Mary I
| Nasljeđivanje=[[Spisak škotskih vladarakraljeva|Kraljica Škota]]
| Nasljeđivanje1=Kraljica Francuske
| Slika =[[Datoteka:Mary Queen of Scots portrait.jpg|215px]]
'''Mary I''' ([[8. decembar]] [[1542]] - [[8. februar]] [[1587]]), poznata još kao '''Marija Stuart''', bila je [[kraljica|vladajuća kraljica]] [[Škotska|Škota]] <ref>Škotski vladari su koristili, već prema sopstvenom izboru, titule kralja Škotske ([[latinski jezik|lat]]. ''Rex Scotiae'') ili titulu kralja Škota ([[latinski jezik|lat]]. ''Rex Scottorum'').</ref> od [[14. decembar|14. decembra]] [[1542]]. pa do [[24. juli|24. jula]] [[1567]]. godine. Pored toga što je bila kraljica Škota, kratko vrijeme je bila i kraljica Francuske kao supruga kralja [[François II od Francuske|Françoisa II]].
 
U Francuskoj je ime njene dinastije, originalno Stewart, galicizirano u [[Stuart (dinastija)|Stuart]]. Marija IMary i njeni potomci su nastavili ovako pisati ime svoje kraljevske kuće. <ref name=HM>[http://www.royal.gov.uk/OutPut/Page134.asp Mary Queen of Scots]</ref>
 
Jedna je od najpoznatijih škotskih monarha, vjerovatno zbog svog tragičnog života, a ujedno i posljednji škotski monarh koji je vladao samo Škotskom.
Devetomjesečna Marija je krunisana kao kraljica Škota u zamku Stirling, [[9. septembar|9. septembra]] [[1543]]. godine.
 
Dogovor da se Marija uda za EdvardaEdwarda razvrgnut je nedugo nakon njene krunidbe. Škoti nisu podržavali zaruke, posebno zbog sumnjivih Henrikovih zahtjeva za skrbništvo nad Marijom. Henrik je također tražio od Škota da prekinu tradicionalnu alijansu sa Francuskom, s kojom Engleska nikada nije bila u dobrim odnosima. Bojeći se pobune naroda, Parlament je prekinuo zaruke krajem [[1543]]. godine. Henrik VIII je zatim godinama silom pokušavao oteti Mariju, započinjući sukobe sa Škotskom u kojima je izgubljeno mnogo života i novca. Marija od Guisea je sakrivala kćer u tajnim odajama zamka Stirling dok je engleska vojska pokušavala zauzeti Edinburgh. Sukobi su trajali do juna [[1551]]. godine, kada Škotskoj u pomoć stiže Francuska.
 
== Odrastanje u Francuskoj ==
 
Kako bi se odužili Francuskoj za ovu pomoć, Škoti su se složili da se Marija zaruči za [[Franjoprestolonasljednik|prijestolonasljednika]] [[François II Francuski|dofenaod FranjuFrancuske|Françoisa]], sina[[sin]]a francuskog kralja [[HenrikHenri II Francuskiod Francuske|HenrikaHenria II]]. Sada zaručena, Marija je [[1548]]. godine, kao petogodišnja djevojčica, poslana na francuski dvor zajedno sa vlastitom grupom dvorjana, gdje je trebala provesti trinaest godina pod skrbništvom kralja. Henrik II joj je omogućio tretman bolji nego svojim kćerima, te zahtjevao da je se tretira kao suverena, a uživala je i veliku popularnost među članovima uticajne majčine porodice.
 
[[Datoteka:Francois Second Mary Stuart.jpg|mini|desno|180px|MarijaMary I je s mužem koristila titulu: ''FranjoFrançois i MarijaMary, [[milošću Božijom]], kralj i kraljica Francuske, Škotske, Engleske i Irske'']]
 
Prema opisima dvorjana, Marija je bila živahna i pametna, a imala je i obećavajuće djetinjstvo. Bila je omiljena na francuskom dvoru, gdje je dobila najbolje obrazovanje pa je na kraju školovanja savršeno govorila [[francuski]], [[latinski]], [[grčki]], [[španski]] i [[italijanski jezik|italijanski]] pored svog maternjeg jezika. Naučila je svirati dva instrumenta, a učena je i jahanju, vezu, sokolarstvu, te poeziji i prozi.
 
Za godinu dana mlađeg [[dofenFrançois II od Francuske|Françoisa]]a se udala [[24. april]]a [[1558]]. godine, u katedrali [[Notre Dame de Paris]]. Henrik[[Henri II od Francuske|Henri II]] je umro [[10. juli|10. jula]] [[1559]]. godine, pa je Marija sa sedamnest godina postala francuska kraljica kao supruga novog kralja, Franje- [[François II od Francuske|Françoisa II]].
 
=== Pravo na engleski tron ===
 
Godine [[1558]]. umrla je [[MarijaMary I, kraljicaod Engleske]]. Henrik[[Henri II od Francuske|Henri II]] je ohrabrivao svoju snahu da preuzme engleski kraljevski grb i proglasi se kraljicom, pošto je i on, kao i većina katoličkog svijeta, [[Elizabeta I, kraljica Engleske|Elizabetu]] smatrao nezakonitom kraljicom na osnovu njene ilegitimnosti. Njihove nade su pale u vodu, budući da je većinsko protestantsko stanovništvo Elizabetu priznalo za zakonitog monarha. Elizabeta, međutim, nije imala djece, pa je Marija postala njena presumirana nasljednica po [[primogenitura|primogenituri]], kao najstarija unuka u muškoj liniji Elizabetine tetke [[Margareta Tudor|Margarete]]:
: [[Henry VII od Engleske]] → [[Margareta Tudor]] → [[James V od Škotske]] →'''MarijaMary I, kraljica Škota'''
 
: [[Henry VII od Engleske]] → [[Margareta Tudor]] → [[James V od Škotske]] →'''Marija I, kraljica Škota'''
 
Iako katolicima nije zabranjeno pravo na tron sve do [[1701]]. godine, Henry VIII je u svojoj oporuci izričito zabranio Stuartima naslijeđivanje engleske krune. Prema njegovoj oporuci, sa kojom se tada složio i parlament, tron bi, ukoliko nijedno od njegove djece ne ostavi potomka, trebala naslijediti djeca njegove mlađe sestre [[Marija Tudor|Marije]]. Francuzi su bili preokupirani unutrašnjim problemima sa domaćim protestantima da bi pomogli Mariji u invaziji na Englesku.
 
Marija titulu francuske kraljice nije držala dugo; FranjoFrançois II je umro [[5. decembar|5. decembra]] [[1560]]. godine, ostavljajući tron svome bratu, [[KarloCharles IX Francuskiod Francuske|KarluCharlesu IX]], a Marijina svekrva, [[KatarinaCatherine de' Medici]], je postala Karlov[[Charles IX od Francuske|Charlesov]] [[regent]]. Dana [[6. juli|6. jula]], nakon smrti Marijine majke, Francuska je Sporazumom iz Edinburgha priznala Elizabetu I za zakonitu vladaricu Engleske. Sedamnaestogodišnja Marija, još uvijek u Francuskoj, je to i dalje odbijala.
 
== Život u Škotskoj ==
U Škotskoj je, u međuvremenu, ubijen Marijin polubrat, koji se za vrijeme njenog ispitivanja borio da je zadrži u zatvoreništvu u Engleskoj i onemogući njenim pristalicama da dopru do nje. U kratkom vremenskom roku na mjestu regenta Marijinog sina izmijenilo se nekoliko njenih rođaka, od kojih je svaki ubrzo ubijen.
 
Godine [[1570]]. [[KarloCharles IX Francuskiod Francuske|Charles IX]] je [[1570]]. pregovarao sa Elizabetom, koju je pokušao uvjeriti da pomogne Mariji da vrati škotsku krunu. Kao preduslov Elizabeta je tražila da Marija ratificira Sporazum iz Edinburgha, kojim bi Eliazbetu priznala za zakonitu englesku kraljicu i odrekla se svojih zahtjeva za tron. Marija je to opet odbila, ali su pregovori nastavljeni. Zavjera Ridofli, čiji je cilj bio ujedinjenje Marije i Thomasa Howarda u bračnu uniju, natjerala je Elizabetu da prekine pregovore sa Karlom IX, a parlament je [[1572]]. godine izglasao zakon kojim se Mariji oduzima pravo na tron. Elizabeta je otišla do te mjere da je [[1584]]. godine zatražila da se potpiše dokument koji bi spriječio svakoga da profitira od njenog ubistva. Iako taj dokument nije nikada ozakonjen, potpisale su ga stotine ljudi, uključujući i samu Mariju.
 
Marija je vremenom postajala teret koji Elizabeta nije mogla niti htjela podnositi. Tokom godina umiješala se u nekoliko zavjera sa ciljem ubistva Elizabete, dizanje katoličkog ustanka i preuzimanja engleske krune uz pomoć Francuske i [[Španija|Španije]]. U međuvremenu je u [[Danska|Danskoj]] protjereni James Hepburn izgubio razum i umro [[1578]]. godine.
Porota od četrdeset plemića sudila je Mariji zbog njenog učestvovanja u [[Babingtonska zavjera|Babingtonskoj zavjeri]], čiji je cilj bio ubistvo Elizabete i proglašavanje Marije kraljicom Engleske. Marija je u svoju odbranu iznosila činjenice da joj nikada nije bila pružena prilika da se brani, niti da pogleda inkriminirajuće dokaze protiv nje, a također je podsjetila da ona nije engleski državljanin i da zbog toga ne može biti osuđena. Bez obzira na sve, za ovaj zločin predviđena kazna je bila smrtna, a Marija nije bila izuzetak; osuđena je [[8. mart]]a [[1587]]. godine na pogubljivanje dekapitacijom.
 
Zadnje sate svog života provela je u molitvi i pisanju oproštajnog pisma i oporuke, u kojoj je zatražila da bude sahranjena u Francuskoj, a njene sluge da bude pošteđene. Na mjesto egzekucije došla je u crnoj haljini, ali ju je na iznenađenje prisutnih skinula i ostala u crvenoj, boji kojom se tradicionalno označava mučeništvo u katoličkoj liturgiji. <ref name=tudorhistory> [http://tudorhistory.org/primary/exmary.html The Execution of Mary Queen of Scots]</ref> Prije nego ju je pogubio, krvnik je, kako je to bio običaj, kleknuo pred Mariju i zamolio je za oprost. Legenda kaže da mu je kraljica oprostila, rekavši da će joj on riješiti sve probleme. <ref name=tudorhistory> [http://tudorhistory.org/primary/exmary.html The Execution of Mary Queen of Scots] </ref> Pogubljenje je izvršeno nestručno, sjekirom kojom su se prethodno klale životinje. Marija je preživjela prvi udarac sjekire, čak je pokušala i da kaže nešto, ali ju je drugi udarac dokrajčio. <ref name=Grantley> Grantley, Darryll; 1999, Christopher Marlowe and English Renaissance Culture </ref> Danas se smatra da su pojedinci namjerno pogubljivani tupim sjekirama, kako bi se produžila njihova patnja. <ref name=Grantley/>
 
[[Datoteka:Luxembourg - Marie Stuart.jpg|mini|200px|lijevo|Statua Marije Stuart u Parizu]]
* [http://www.royal.gov.uk/output/Page134.asp Marijina biografija na zvaničnoj stranici britanske monarhije]
* [http://www.ourpasthistory.com/scotland/?c=Mary-Stuart Portreti Marije Stuart]
* [http://povijest.net/index.php/Europa-od-XVII.-do-XIX.-stoljeca/Oprostajno-pismo-Marije-Stuart.html Prijevod pisma koje je Marija I napisala Henriku[[Henri III Francuskomod Francuske|Henriju III]] u večer pred pogubljenje]
 
{{Piktski i škotski monarsi}}
22.180

izmjena