Akt o posredništvu – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
n / č |
m dop |
||
Red 8:
| lokacija_info ={{flag|Švicarska}}
}}
'''Akt o posredništvu''' ([[francuski jezik|francuski]]: ''Acte de médiation'') je [[zakon]] kojim je tadašnji prvi konzul [[Prva Francuska Republika|Francuske Republike]] [[Napoleon Bonaparte]] [[19. februar]]a [[1803]]. formirao [[švicarska|Švicarsku]] kao [[konfederacija|konfederaciju]] od 19 [[Kantoni Švicarske|kantona]].<ref name=brit>{{cite web
| url =http://mjp.univ-perp.fr/constit/ch1803.htm
| title =''Suisse''
Linija 15 ⟶ 14:
| language=francuski
| publisher=Jean-Pierre Maury}}</ref>
[[datoteka:Mediationsakte.jpg|thumb|left|240|<center>Naslovna strana [[Napoleon Bonaparte|napoleonskog]] [[zakon]]a]]
== Historija i karakteristike==
[[Ustav]] [[Stara Švicarska Konfederacija|Švicarske konfederacije]] iz [[1789]]. bazirao se na nekoliko [[ugovor]]a koji su definirali obaveze subjekata [[konfederacija|konfederacije]], od orginalnog ugovora sklopljenog na [[livada|livadi]] [[Rütli]] [[1291]]. do dopuna izvršenih kod [[Sempach]]a ([[1393]]), [[Stans]]a ([[1481]]) i [[Aarau]]a ([[1712]]).<ref name=brit/>
[[Westfalski mir]] definirao je međunarodni status Švicarske - [[nezavisnost]] i [[neutralnost]].<ref name=brit/>
[[Historija|Historijske]] okolnosti okamenile su partikularizam]] unutar političkog ansambla koji je tada heterogen i kompleksan.
[[Stara Švicarska Konfederacija]] imala je 13 [[Kantoni Švicarske|kantona]], sa različitim pravima i obavezama. Neki od njih bili su [[planina|planinski]], neki [[selo|ruralni]] a poneki [[urbanizacija|urbani]]. Neki su bili [[demokracija|demokratski]]
neki [[aristokracija|aristokratski]], neki [[katolici|katolički]] a neki [[protestantizam|protestanski]] a poneki mješoviti. U [[Stara Švicarska Konfederacija|konfederaciji]] su bili i [[grad]]ovi, neki kao samostalni subjekti, a neki kao [[vazal]]i, uz to članovi su bili i 2 slobodne države, 3 pridružene i 8 savezničkih.<ref name=brit/>
Nakon [[Prva Francuska Republika|francuske]] [[invazija|ivazije]] [[Stara Švicarska Konfederacija|Švicarske]] za [[Francuski revolucionarni ratovi|revolucionarnih ratova]] Francuzi su [[Aneksija|anektirali]] [[Porrentruy]], [[Mulhouse]], [[Biel/Bienne]] i [[Ženeva|Ženevu]], da bi [[12. april]]a [[1798]]. formirali [[centralizacija|centraliziranu]] [[Helvetska Republika|Helvetsku Republiku]], koja se Švicarcima nije svidjela jer im je ukinula dotadašnje [[tradicija|tradicijske]] [[sloboda|slobode]].
Nezadovoljstvo i sukobi onemogućili su vladu da funkcionira ispravno, nakon nekoliko izmjena, donešen je novi [[ustav]] [[2. jul]]a [[1802]]. No isti problemi tinjali su i nadalje, nakon [[politika|političkog]] i [[vojska|vojničkog]] sloma [[Helvetska Republika|Helvetske Republike]].
[[Prva Francuska Republika|Francuski]] [[senat]] ovlastio je [[Napoleon Bonaparte|Napoleona]] da pronađe rješenje. On je pozvao predstavnike [[Kantoni Švicarske|kantona]] u [[Pariz]] i nakon konzultacija - [[19. februar]]a [[1803]]. donio Akt o posredništvu, zapravo novi švicarski [[ustav]], koji je vratio u život dotadašnjeih 13 starih kantona i predvidio stvaranje 6 novih
([[St. Gallen (kanton)|St. Gallen]], [[Graubünden]], [[Aargau]], [[Thurgau]], [[Ticino]] i [[Vaud]]).<ref name=brit/>
,
Nakon [[Napoleon Bonaparte|Napoleonovog]] sloma, na [[Dijeta (skupština)|Dijeti]] održanoj u [[Zürich]]u [[29. decembar|4. decembra]] [[1813]]. - Akt o posredništvu je ukinut, ali su brojni od njegovih 40 članaka praktički ostali nepromjenjeni, onakvi kakvima ih je osmislio [[Napoleon Bonaparte|Napoleon]].<ref name=brit/>
== Izvori ==
Linija 22 ⟶ 40:
{{Commonscat|Mediation Period}}
* [http://mjp.univ-perp.fr/constit/ch1803.htm Suisse] {{fr icon}}
[[Kategorija:Historija Švicarske]]
| |||