Zapadna Sahara – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka izmjene
m pop i dop ove zbrčke
Red 43:
|}
 
Na području nekadašnje [[Španjolska|španjolske]] [[kolonija|kolonije]] ''Zapadna[[Španjolska Sahara''|Španjolske (''Španjolska Sahara'')Sahare|]] za vrijeme [[Zapadnosaharski rat|Zapadnosaharskog rata]] [[1976]]. proglašena je '''[[Demokratska Arapska Republika Sahara]]''' (DARS) kao suverena država. Nalazi se na sjeverozapadu [[Afrika|Afrike]] i graniči sa [[Maroko]]m , [[Alžir]]om , [[Mauritanija|Mauritanijom]] i [[Atlanski ocean|Atlanskim oceanom]] . Do sada su samo neke države, i to uglavnom afričke, priznale DARS, a čitavim područjem upravlja gotovo isključivo Marokanska okupacijska vlast. [[POLISARIOPolisario|Polisarijeva]] , Vladavlada u izbjeglištvu, ima svoje sjedištessjedište u Alžiru. Prema međunarodnom pravu budućnost tog područja, koje su [[Ujedinjeni narodi]] proglasili ''ne-nezavisnim teritorijem'', zavisi o [[referendum]]u oko čijeg održavanja još nije bilo moguće postići suglasnost.
 
== Geografske karakteristike ==
 
Zapadna Sahara prostire se po [[Sjeverna Afrika|Sjevernoj Africi]] po [[Sahara|Sahari]] između 24°30' [[Geografska širina|latitude]] na [[sjever]]u i 13°00' [[Geografska dužina|longitude]] na [[zapad]]u.
Zapadna Sahara se nalazi na 24°30'Sjever i 13°00'Zapad. Zemlja leži na sjeveru Afrike, u području zapadne Sahare.
 
Zapadna [[SaharaGeografija|Geografski]] dijeli se dijeli na sjevernu[[sjever]]nu trećinu [[Saguia el Hamra]] i južni dio [[Rio de Oro]] . To je vruće, suho [[Pustinja|pustinjsko]] područje a prevladava kamenita i šljunkovita nad pjeskovitom pustinjom. Ravna pokrajina je samo na jugu i sjeveroistoku malo brežuljkasta. Prevladava pustinjska klima, kiša je vrlo rijetka, a u blizini obale je česta [[magla]] . Vegetaciju se može naći samo u [[Oazaoaza]]ma . Mogu se naći samo životinje prilagođene suhom okolišu, kao na primjer [[pustinjski skočimiš]] .
 
Veći gradovi su (prema popisu stanovništva 9iz [[2014]]. rujna 2004):
 
# [[El Aaiún]] : 183.691217,732 stanovnik[[Stanovništvo|stanovnika]]<ref name=city/>
# [[Dakhla]] : 58.104106,277 stanovnika<ref name=city/>
# [[Smara]] : 40.34757,035 stanovnika<ref name=city/>
# [[Bojador]] : 36.84342,651 stanovnika<ref name=city/>
# [[El Marsa]] : 10.22917,917 stanovnika<ref name=city>{{cite web
| url =https://www.citypopulation.de/WesternSahara.html
| title =''Western Sahara''
| accessdate =11. 11. 2018
| language=engleski
| publisher=City population}}</ref>
 
== Stanovništvo ==
Linija 63 ⟶ 68:
Zemlja ima 267.405 stanovnika (stanje 2004) koji su uglavnom [[Arapi]] i [[Berberi]] . Starosjedilačko stanovništvo su uglavnom arapski [[nomadi]] , a u međuvremenu velik broj živi kao izbjeglice u Alžiru ili su se iselili u Maroko. Dijelom su ih nadomjestili useljenici iz Maroka, privučeni velikim povlasticama marokanske države. Govori se uglavnom marokanski [[Arapski]] , i uz njega [[Hasania]] , regionalni oblik Arapskog. Gotovo 100 posto stanovništva su [[Musliman]]i .
 
== PovijestHistorija ==
 
[[Feničani|Feničanska]] naselja gotovo da nisu ostavila trag, a područje je postalo poznato tek nakon uvođenja deva kao [[Karavana|karavanski]] put. Nakon prodora [[Islam]]a formirale su se na području Zapadne Sahare grupe koje su kasnije kao [[Almoravidi]] vladali većim dijelom Sjeverne Afrike i južne [[Španjolska|Španjolske]] .
 
Španjolci su [[1884]]. proglasili protektorat nad područjem od [[CapBojador (rt)|Rta Bojador]]a do [[Cap Blanc]] . Ranije odvojeni distrikti Saguia el Hamra i Rio de Oro su 1958 spojeni i proglašeni prekomorskom ''Španjolskomšpanjolskom Saharom''provincijom [[Španjolska Sahara]]. Nakon pojave fronte POLISARIO[[Polisario]] i [[Francisco Franco|Frankove]] smrti, Španjolci su napustili to područje. 1975-te je oko 300.000 ljudi ušlo u t.zv. ''zelenom maršu'' iz čitavog Maroka u tu nekadašnju koloniju.
 
POLISARIO[[Polisario]] je [[27.veljače februar]]a [[1976]] proglasio ''Demokratsku Arapsku Republiku Sahara'' koju Maroko nije priznao.
 
Maroko je [[1976]] anektirao dvije trećine područja Zapadne Sahare, a ostatak teritorija [[1979]] kada se [[Mauritanija]] povukla sa tog područja. U jednom napadu marokanske vojske početkom 1976 je od [[Fosfor]]nih i [[Napalm]] bomgi poginulo oko 25.000 [[SaharijanciSaharci|SaharijanacaSaharaca]] .
 
Konačni status područja je još uvijek nejasan, jer se odluka o tome odgađa iz godine u godinu.''Demokratska Arapska Republika Sahara'' i dalje postoji kao [[Oslobodilački pokret]] [[Polisario]] vođena od [[vlada u izbjeglištvu|vlade u izbjeglištvu]] . Republiku su priznale 33 države svijeta (stanje [[2001]] ).
 
Iako je [[1992]] je sklopljen mirovni ugovor između Maroka i Polisaria[[Polisario]], ali još uvijek oko 100.000 ljudi živi u [[Izbjeglički logor|izbjegličkom logoru]] u alžirskoj Sahari.
 
Još i danas Marokanska strana blokira predviđeno održavanje referenduma o nezavisnosti tog područja.