Wikipedija

Firentinski koncil – razlika između verzija

Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
mNema sažetka izmjene
veliko sređivanje - zbrčke od prepisivačine
Red 1:
{{Ekumenski sabor|ime_koncila/sabora=Koncil/sabor u Baselu-Ferrari-Firenzi
|datum_koncila/sabora=[[1431]]-[[1445]]
|prihvatio/la/li=[[katolička crkva|katoličanstvo]]
|prethodni=[[Koncil u ConstanziKonstanzu]]
|sljedeći=[[Peti lateranski koncil]]
|sazvao=[[Papapapa]] [[Martin V.]]
|predsjedao=Kardinal [[Julian Cesarini]], kasnijekasniji [[Papapapa]] [[Eugen IV.]]
|sudionici=vrlo malo u ranim sjednicima, kasnije 117 Latina i 31 Grk
|teme=[[husiti]], [[Raskol Istoka i Zapada|Istočno-zapadna šizma]]
Red 11:
}}
 
== Karakteristike i historija ==
== Opis ==
[[File:Firenze-bolla-unione.jpg|thumb|280px270px|leftright|<center><small>Orginalna [[Papinska originalna pergamentna bula]] sjedinjenja između [[Rim]]a i [[Carigrad]]a od danaiz [[6. julajul]]a [[1439]] sa podpisempodpisom [[papa|pape]] [[Eugen IV.|Eugena IV.]] i vizantijskog[[Bizant]]skog cara Ivana[[Jovan VIII Paleolog|Jovana VIII. Paleologa]]</small>]]
'''Firentinski koncil''' (originalno '''Bazelski koncil''') bio je [[ekumenski sabor|ekumenski koncil]] [[episkopos|biskupa]] i ostalih velikodostojnika [[Katolička crkva|Rimokatoličke crkve]]. Počeo je godine [[1431]]. u [[Basel]]u, a kasnije postao poznat kao '''Koncil u Ferrari''' nakon što je [[papa]] [[Eugen IV.]] ukazom[[dekret]]om odredio da se nastavi u [[Ferrara|Ferrari]] . Koncil se godine [[1439]]. preselio u [[Firenca|Firenzu]] zbog prijetnje [[bubonska kuga|kuge]] i financijske podrške dinastije [[Medici]]. Prvotna lokacija u Baselu odražavala je želju reformski nastrojenih sudionika da se sretnu van [[PapskaPapinska državaDržava|teritorija Papske države]], [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog rimskog carstva]] ili [[monah|kraljeva]] [[Aragon]]a i [[Francuska|Francuske]], čiji se utjecaj nastojao izbjeći. [[Ambrogio Traversari]] je prisustvovao Bazelskom koncilu kao [[papinski legat|legat]] [[Papa Eugen IV.|Papapape Eugena IV.]].▼
[[Datoteka:Martin_V.jpg|thumb|200px240px|rightleft|<center><small>Papa [[Martin V.]] sazvao je [[1431]]. Koncil u Baselu, 1431.on Godinese [[1438]]. postao je Koncilpreselio u FerrariFerraru, a [[1439]]. koncilodržan je u Firenzi</small>]]
Koncil se sazvao u periodu kadakad je [[koncilijarističkikoncilski pokret]] bio jaksnažan, a papski autoritet pape slab. Pod pritiskom zahtjeva za crkvenucrkvenom refrmureformom [[papa]] [[Martin V.]] odobrio je ukaz[[dekret]] [[Koncil u Konstanzu|Koncila u ConstanzeuKonstanzu]] ([[9. 10.oktobar|9.10. oktobra]] [[1417]].) kojim se [[papa|papstvopape]] obavezalo da periodički sazivasazivaju koncile. Na isteku prvog roka određenog tim ukazom[[dekret]]om, [[papa]] [[Martin V.]] je postupio u skladu s njim i sazvao koncil u [[Pavia|Paviji]]. Zbog epidemije na tom području koncil se gotovo odmah preselio u [[Siena|Sienu]] (v. [[Koncil u SienuSieni]]) i raspustio—zbog još uvijek potpuno nerazjašnjenih okolnosti—upravo u trenutku kada je počeo raspravljati o reformama([[1424]]).▼
 
Sljedeći je koncil sazvan tek nakon sedam godina - [[1431]];. Martinu V[[Basel]]u, gapo jenaredbi sazvao u[[papa|pape]] [[BaselMartin V.|Martina]]u, ikoji je kaoza predsjedateljapredsjedavajućeg odredio [[Julian Cesarini|Juliana Cesarinija]], vrlo štovanogpoštovanog [[prelat]]a. Sam je Martin, je međutim, [[smrt|umro]] prije otvaranja sindoakoncila.▼
▲'''Firentinski koncil''' (originalno '''Bazelski koncil''') bio je [[ekumenski sabor|ekumenski koncil]] [[episkopos|biskupa]] i ostalih velikodostojnika [[Katolička crkva|Rimokatoličke crkve]]. Počeo je godine 1431. u [[Basel]]u, a kasnije postao poznat kao '''Koncil u Ferrari''' nakon što je [[papa Eugen IV]] ukazom odredio da se nastavi u [[Ferrara|Ferrari]] . Koncil se godine 1439. preselio u [[Firenca|Firenzu]] zbog prijetnje [[bubonska kuga|kuge]] i financijske podrške dinastije [[Medici]]. Prvotna lokacija u Baselu odražavala je želju reformski nastrojenih sudionika da se sretnu van [[Papska država|teritorija Papske države]], [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog rimskog carstva]] ili [[monah|kraljeva]] [[Aragon]]a i [[Francuska|Francuske]], čiji se utjecaj nastojao izbjeći. [[Ambrogio Traversari]] je prisustvovao Bazelskom koncilu kao [[papinski legat|legat]] [[Papa Eugen IV|Papa Eugena IV]].
 
Koncil se raspadao i selio nekoliko puta. Reformatori su smanjivali ovlasti pape i sebe proglašavali višim autoritetom. Jedna je frakcija [[izbori|izabrala]] [[antipapa|antipapu]] [[Antipapa Feliks V|Feliksa V]] koji se deset godina predstavljao kao pravi [[papa]].
▲Koncil se sazvao u periodu kada je [[koncilijaristički pokret]] bio jak, a papski autoritet slab. Pod pritiskom zahtjeva za crkvenu refrmu [[papa Martin V]] odobrio je ukaz [[Koncila u Constanzeu]] ([[9. 10.|9.10.]] [[1417]].) kojim se [[papa|papstvo]] obavezalo da periodički saziva koncile. Na isteku prvog roka određenog tim ukazom, [[papa Martin V]] je postupio u skladu s njim i sazvao koncil u [[Pavia|Paviji]]. Zbog epidemije na tom području koncil se gotovo odmah preselio u [[Siena|Sienu]] (v. [[Koncil u Sienu]]) i raspustio—zbog još uvijek potpuno nerazjašnjenih okolnosti—upravo u trenutku kada je počeo raspravljati o reformama([[1424]]).
 
Koncil je uspješno izglasao ponovno ujedinjenje sa [[Pravoslavna crkva|Istočnim crkvama]]. Usuglašeni su stavovi o papinom primatu, čistilištu, i [[Filioque|i spornoj riječi Nikejskog kreda]]. [[Dekret]] međutim nije imao odjeka po [[Bizant]]u i drugim [[pravoslavlje|pravoslavnim zemljama]], pa tamo nije zaživio.
▲Sljedeći je koncil sazvan tek nakon sedam godina - [[1431]]; Martin V ga je sazvao u [[Basel]]u, i kao predsjedatelja odredio [[Julian Cesarini|Juliana Cesarinija]], vrlo štovanog [[prelat]]a. Sam je Martin, međutim, umro prije otvaranja sindoa.
 
== Vanjske veze ==
Koncil se raspadao i selio nekoliko puta. Reformatori su smanjivali ovlasti pape i seb proglašavali višim autoritetom. Jedna je frakcija izabrala protu-papui koji je sebe deset godina predstavljao kao pravog papu. Koncil je uspješno izglasao sjedinjenje s Istočnim crkvama. Usuglašeni su stavovi o papskom primatu, čistilistu, i [[Filioque|i spornoj riječi Nicejskog creda]]. Ukaz je, međutim, odbacio narod u Bizantu i drugim pravoslavnim zemljama, pa tamo nije zaživio.
 
== Eksterni linkovi ==
* [http://www.newadvent.org/cathen/02334b.htm Catholic Encyclopedia: Council of Basle]
* [http://www.newadvent.org/cathen/06046a.htm Catholic Encyclopedia: Ferrara]
Izvor: https://sh.wikipedia.org/wiki/Firentinski_koncil