Bazilika sv. Petra – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m ajaj i to prepisivanje...sve nakraju ispada seljački, pa nemogu ja sam sve te bedastoće popraviti
Red 2:
[[Datoteka:Basilica di San Pietro 1450.jpg|mini|<center>'''Stara bazilika sv. Petra'''<center>]]
'''Bazilika sv. Petra''' ([[talijanski|tal]]. '''Basilica Papale di San Pietro in Vaticano''') je [[vatikan]]ska crkva izgrađena u stilu [[Renesansna arhitektura|klasične renesanse]], na mjestu prethodne ranokršćanske bazilike. Prema tradiciji i povijesnim izvorima, prvo zdanje podignuto je na mjestu mučeništva i grobu [[sveti Petar|sv. Petra]], jednog od dvanaest apostola i prema katoličkoj tradiciji prvog rimskog biskupa, a time i prvog u nizu [[papa]]. Smatra ju se jedinstvenom crkvom u kršćanskom svijetu<ref>James Lees-Milne opisuje baziliku sv. Petra ovako: "a church with a unique position in the Christian world", {{Harvnb|Lees-Milne|1967|p=12}}.</ref>, kao i najvažnijom od svih kršćanskih crkava<ref>Banister Fletcher, poznati povjesničar arhitekture naziva navodi: "...The greatest of all churches of Christendom" u knjizi {{Harvnb|Fletcher|1996|p=719}}.</ref>.
Iznad groba [[sv. Petar|sv. Petra]], u 16. stoljeću, sagrađena je prekrasna [[bazilika]] njemu u čast. Brojni znameniti umjetnici [[Italija|Italije]], među kojima su [[Donato Bramante]], [[GianlorenzoGian Lorenzo Bernini]] i [[Michelangelo]] bili su uključeni u njenu izgradnju od [[1506]]. do [[1626]].<ref>Baumgarten, Paul Maria:"Basilica of St. Peter", Catholic Encyclopedia, New York: Robert Appleton Company 1913.</ref> Danas je zbog svojih religijske i povijesne važnosti vezane uz [[papinstvo]], [[Protureformacija|protureformaciju]], te umjetnike i arhitekte značajno hodočasničko i turističko središte.
 
Bazilika sv. Petra nije katedrala, budući da u njoj ne stoluje biskup, nego je njezin službeni naziv Papinska bazilika sv. Petra u Vatikanu.
Red 10:
== Status ==
[[Datoteka:Cathedrapetri+gloria.jpg|200px|desno|thumb|[[Bernini]]jeva "Gloria" te katedra sv. Petra]]
Bazilika sv. Petra jedna je od [[četiri]] papinske bazilike ili velike bazilike u [[Rim]]u<ref>http://www.hkld.hr/news.php?extend.1140 Preuzeto 30. kolovoza 2011.</ref> Ostale tri su: [[bazilika sv. Ivana Lateranskog]], [[bazilikaBazilika svSv. Marije Velike]] i [[bazilikaBazilika sv.Svetog Pavla izvan zidina]]. Bazilika sv. Petra je najistaknutija građevina u [[Vatikan]]u. Njena [[kupola]] je dominantna na liniji horizonta u Rimu. Najveća je crkva na [[svijet]]u, pokriva područje od 2,3 [[hektar]]a. Jedna je od najsvetijih mjesta kršćanstva; u njoj se nalazi grobnica sv. Petra, koji je bio jedan od dvanaest [[apostol]]a i prema katoličkoj tradiciji, ujedno i prvi biskup u [[Antiohija|Antiohiji]], a kasnije prvi biskup u Rimu, prvi [[papa]]. Iako [[Novi zavjet]] ne spominje Petrovo mučeništvo u Rimu, katolička tradicija na temelju spisa [[crkveni oci|crkvenih otaca]] smatra da je njegova grobnica ispod oltara. Iz tog razloga, mnogi pape iz ranih godina Crkve bili su pokopani u bazilici.
 
Bazilika sv. Petra nije papino službeno sjedište ni prva u rangu među glavnim bazilikama u Rimu. Tu čast ima [[bazilika sv. Ivana Lateranskog]]. Međutim, to je zasigurno glavna papinska crkva, jer se većina papinskih ceremonija održava u njoj, zbog njene veličine i povoljne lokacije. Katedra (stolica) sv. Petra, koja se nalazi u bazilici simbolizira nastavak linije apostolskog naslijeđa od sv. Petra do današnjeg pape. Za nju se smatralo da je na njoj sjedio sam sv. Petar, ali je ona zapravo dar [[Francuzi|francuskog]] kralja [[Karlo II., francuski kralj|Karla II.]] tadašnjem papi [[Ivan VIII., papa|Ivanu VIII.]] 875. godine.<ref>http://www.vaticanstate.va/EN/Monuments/Saint_Peters_Basilica/Interior--p--2.htm Preuzeto 30. kolovoza 2011.</ref> Ona se nalazi na povišenom mjestu u apsidi, uz kipove [[crkveni naučitelj|crkvenih naučitelja]] i ispod slike koja simbolizira [[Duh Sveti]].
Red 50:
Godine [[1606.]] zapovijedio je papa [[Pavao V.]] neka se vrate obliku latinskog križa s namjerom da se osigura više prostora. Tada je [[Carlo Maderno]] gradio uzdužnu lađu katedrale i baroknu fasadu i tako modificirao cijeli odnos kupole i pročelja. Danas se Michelangelova kupola, gledajući iz blizine, skriva iza masivne barokne fasade. Ispred fasade je [[portik]] s pet vrata koje vode u baziliku, na čijem vrhu su konjaničke skulpture Konstantina ([[Gian Lorenzo Bernini|Bernini]]) i Karla Velikog ([[Agostino Cornacchini|Cornacchini]]). Jedna od ukrašenih brončanih vrata zovu se [[Sveta vrata]] i otvorena su samo za jubilarnih godina.<ref>Pinto, Pio: The Pilgrim's Guide to Rome, San Francisco: Harper & Row 1975. ISBN 0060133880</ref>
 
Tek poslijenakon posveteposvećenja crkve, - [[18. studenognovembar]] [[1626.]], [[Gian Lorenzo Bernini]], nasljednik Maderna, dovršiidovršio je građevinu i čitavnjenu njen [[okoliš]]okolicu. Berninijevo je djelo visoki [[tabernakul]] iznad glavnog oltara, ali prije svega njemu se ima zahvaliti za današnji izgled [[Trg svetogsv. Petra|Petrova trga]]. Pravi umjetnik gradnje osnovao je prekrasne [[kolonada|kolonade]] sa 284 stupa i 88 nosača koji okružuju u svoj svojoj cjelini taj jedinstveni trg. Bernini je, također, napravio i nacrte za 162 svetačka kipa na [[balustrada|balustradi]]. [[Obelisk]] 25 m visok, u sredini trga, potječe iz Egipta. [[Kaligula]] je ukrasio njime [[Neron]]ov cirkus. Godine [[1586.]] transportirali su ga na današnje mjesto i ondje ga postavili.
 
== UnutrašnjostEnterijer i ukrasi[[dekoracija]]==
[[Datoteka:Chorraum Altar St Peter Rom.jpg|mini|upright=1.7|lijevo|<center>Glavni brod<center>]]
[[Datoteka:Basilique Saint-Pierre Vatican dome.jpg|mini|upright|<center>[[Kupola]]<center>]]
Red 190:
* [[crkvena umjetnost]]
* [[lateranska bazilika]]
* [[bazilikaBazilika svSv. Marije Velike]]
* [[bazilikaBazilika sv.Svetog Pavla izvan zidina]]
 
== Izvori ==