Razlike između izmjena na stranici "Rat u istočnoj Ukrajini"

Dodano 2.058 bajtova ,  prije 4 godine
update
(update)
|gubici1 = 1.400–2.040 mrtvih<br>(400–500 ruskih vojnika)<br>1.765 zarobljenih
|gubici2 = 2.112–2.854 mrtvih<br>6.416 ranjenih<br>340 nestalih<br>2.768 zarobljenih<br>20.000 dezertiralo ili prešlo na stranu pobunjenika
|gubici3= '''Ukupno'''<br>89.050167 poginulih<br>(uključujući [[Malaysia Airlines let 17|298 stranih državljana]])<ref>{{cite web| title=''Statement by Assistant Secretary-General for Human Rights Ivan Šimonović at the Human Rights Council Inter-active dialogue on Ukraine, 29 September 2015''| date=29.9. 2015| url=http://www.ohchr.org/en/NewsEvents/Pages/DisplayNews.aspx?NewsID=16526&LangID=E| publisher=[[Visoki povjerenik za ljudska prava UN-a]]}}</ref>
|napomene=
}}
'''Rat na istoku Ukrajine''' ({{lang-uk|Війна на сході України}}) ili '''Oružani sukob na istoku Ukrajine''' ({{lang-ru|Вооружённый конфликт на востоке Украины}}), poznat i kao '''Velikoruska agresija protiv Ukrajine''' (ukrajinski ''Aгресія великої Росії проти України''), je [[rat|oružani sukob]] koji se od proljeća 2014. u istočnim područjima [[Ukrajina|Ukrajine]] vodi između ukrajinskih vojnih i paravojnih formacija na jednoj, te pro-[[Rusija|ruskih]] [[separatizam|separatističkih]] paravojnih formacija samoproglašene [[Donjecka Narodna Republika|Donjecke Narodne Republike]] i [[Luganska Narodna Republika|Luganske Narodne Republike]] (od maja udruženih u [[Federativna Država Novorusija|Federativnu Državu Novorusiju]]) na drugoj strani. Do sukoba je došlo nekoliko mjeseci nakon što je na tzv. [[evromajdan]]skim protestima svrgnut dotadašnji pro-ruski predsjednik [[Viktor Janukovič]] te uspostavljena nova pro-[[Zapadni svijet|zapadna]] i pro-[[Evropejstvo|evropska]] vlada na čelu sa predsjednikom [[Aleksandar Turčinov|Aleksandrom Turčinovom]] i [[Arsen Jacenjuk|Arsenom Jacenjukom]]. U dijelovima istočne Ukrajine se nova vlada smatrala "pučističkom" i nelegitimnom, te su se počeli formirati paralelni organi vlasti sa vlastitim naoružanim [[milicija]]ma, a što je koincidiralo sa [[Pristupanje Krima Ruskoj Federaciji|priključenjem Krima Rusiji]].
 
Sukob je formalno započeo 7. aprila kada je Turčinov objavio pokretanje "[[antiterorizam|antiterorističke]] operacije" sa ciljem da se na istoku Ukrajine uspostavi "ustavni poredak". To je za posljedicu imalo niz oružanih incidenata koji su relativno brzo eskalirali u oružane sukobe širih razmjera, pri čemu je ukrajinska vlada počela protiv pobunjenika počela koristiti [[oklopne jedinice]], [[artiljerija|artiljeriju]] i [[ratno zrakoplovstvo]]. Ukrajinske snage su od juna do početka jula uspjele pobunjenike potisnuti iz nekoliko njihovih važnih uporišta kao što su luka [[Mariupolj]] i gradovi [[Slavjansk]] i [[Kramatorsk]]. Sukob je dodatno eskalirao sa [[Malaysian Airlines let 17|obaranjem malezijskog putničkog aviona]] u julu 2014. pri čemu je stradalo nekoliko stotina državljana [[Evropska unija|Evropske unije]]. Do sredine augusta su ukrajinske snage napredovale nadomak glavnih pobunjeničkih uporišta - gradova [[Donjeck]] i [[Lugansk]], ali su u drugoj polovici augusta, nakon pobunjeničke kontraofenzive koja ih je odbacila sa ruske granice, prisiljene na povlačenje uz teške gubitke; ukrajinske vlasti to tumače otvorenom intervencijom oružanih snaga susjedne Rusije na strani pobunjenika. Dana [[5. 9.]] potpisano je primirje u [[Minsk]]u koje je zaustavilo veće borbe, ali su sporadični okršaji nastavljeni narednih mjeseci, iako manjim intenzitetom. Do nove eskalacije je došlo u januaru 2015. kada su novorusijske snage u [[Druga bitka za Donjecki aerodrom|žestokim borbama]] zauzele [[Donjecki aerodrom]] te pokrenule ofanzivu koja još uvijek traje. Dana 12. februara 2015. su čelnici Rusije, Ukrajine, [[Francuska|Francuske]] i [[Njemačka|Njemačke]] potpisali sporazum pod imenom [[Minsk II]], temeljem koga bi se trebalo uspostaviti [[primirje]] odnosno stvoriti preduvjeti za političko rješenje sukoba. Primirje je formalno stupilo na snagu tri dana kasnije, ali nije spriječilo žestoke borbe za željezničko čvorište [[Debaljcevo]] gdje se veliki broj ukrajinskih snaga nalazio u okruženju. Ukrajinski dužnosnici su optužili Moskvu da ratom želi stvoriti [[Velikavelika Rusija|Velikuveliku Rusiju]].
 
Rat u istočnoj Ukrajini je doveo je do smrti od prekogotovo 810.000 osoba, oko 2,3 miliona izbjeglica ili raseljenih osoba i velika razaranja kod civilnog stanovništva, te se smatra najvećim oružanim sukobom u modernoj Evropi nakon [[Jugoslavenski ratovi|ratova u bivšoj Jugoslaviji]] i [[Prvi čečenski rat|prvog]] i [[Drugi čečenski rat|drugog čečenskog rata]]. Ukrajinskom [[Teritorijalni integritet|teritorijalnom integritetu]] je u sukobu moralnu, političku, diplomatsku, a na kraju i vojno-logističku podršku dao [[Zapadni blok]] na čelu sa [[SAD]], EU i [[NATO]]-om, a navodna ruska podrška je iskorištena kao povod za sveobuhvatne [[ekonomske sankcije]] protiv Rusije kakve nisu zabilježene od vremena [[Hladni rat|hladnog rata]].
 
==Uvod==
 
Okršaji su se sporadično javljali i nakon toga. Proruski pobunjenici su tako opet prekršili primirje kada su njihova oklopna vozila 2.6. i 3.6. 2015. krenula prema zapadu, i počeli pucati prema gradu [[Marlivka|Marlivki]]. Mirovna misija OESS-a je između 10:45 i 12:11 pokušala kontaktirati nekoliko dužnosnika i političara Donjecke narodne republike kako bi uspostavili prekid vatre, ali nitko nije htio razgovarati s njima. Pri tome se uključila ukrajinska antiteroristička jedinica te odbila napad pobunjenika. Time je Marlivka ostala pod vlasti vlade Ukrajine, dok je usljedio nastavak primirja.<ref>{{cite web| title=''Spot report by the OSCE Special Monitoring Mission to Ukraine (SMM), 3 June 2015: Fighting around Marinka''| publisher=OESS| url=http://www.osce.org/ukraine-smm/162116|date=4.6. 2015}}</ref>
 
Usprkos smirivanju situacije nakon primirja u [[Minsk]]u, zabilježeno je 165 smrti civila i 410 ranjenih civila od 15.2. do 15.8. 2015. u raznim okršajima na istoku države. Isto tako je navedeno da je nepriznata Donjecka narodna republika počela uvoditi [[Putovnica|putovnice]] na teritoriju pod svojom kontrolom.{{sfn|OHCHR|16.8. 2015|loc=str. 3}} [[Visoki povjerenik za ljudska prava UN-a]] objavio je u decembru 2015. dvanaesti izvještaj o stanju u Ukrajini. Izvještaj navodi da situacija ostaje "kritična" zbog priljeva municije, oružja i boraca iz Ruske Federacije u teritorije pod kontrolom proruskih pobunjenika na istoku Ukrajine. Evidentirana kršenja ljudskih prava te ponovno potvrđeno ograničavanja prava na Krimu nametnuto od Ruske Federacije.<ref>{{cite web|title=''Despite less fighting, eastern Ukraine still "highly flammable", UN reports, as death toll tops 9,000''|publisher=UN News Centre|url=http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=52771#.VnFTJtLNzIU|date=9. 12. 2015}}</ref> Na teritoriju "Nove Rusije", oružane frakcije su uspostavile paralelne "administrativne strukture" i sve više rastuću mrežu zakonodavstva koje krši međunarodne zakone i sporazum iz Minska.{{sfn|OHCHR|3. 3. 2016|loc=str. 8}}
 
==Optužbe za ratne zločine==
Odnosi Ukrajine i Rusije u 21. stoljeću bili su promjenjivi. Dio tenzija pripisuje se Putinovom planu da uključi Ukrajinu u [[Euroazijska unija|Euroazijsku uniju]], koja je 2014. naposlijetku stvorena tek od Rusije, [[Kazahstan]]a i Bjelorusije, nakon što se nova proeuropska vlada u Kijevu radije odlučila za EU.<ref>{{cite web|title=''Russia and 2 Neighbors Form Economic Union That Has a Ukraine-Size Hole''| url=http://www.nytimes.com/2014/05/30/world/europe/putin-signs-economic-alliance-with-presidents-of-kazakhstan-and-belarus.html?_r=0| publisher=[[New York Times]]| date=29.5. 2014| author=Neil MacFarquhar}}</ref> Još 2001., Vladimir Putin je tadašnjem ukrajinskom predsjednik, [[Leonid Kučma|Leonidu Kučmi]], dao do znanja da će Ukrajina dobivati ruski plin po niskoj cijeni ako se pridruži uniji Rusije i [[Bjelorusija|Bjelorusije]], a "visoku ako će se ponašati kao zapadnoeuropska zemlja".{{sfn|Donaldson|Nogee|2005|loc=str. 173}} Potkraj 2003., čak se pojavila kriza kada je Rusija počela graditi nasip kroz [[Azovsko more]], koji je prijetio priključiti i ukrajinski [[otok Tuzla|otok Tuzlu]]. Kriza je razriješena kada je Kučma pristao da Ukrajina ostane u "jedinstvenom ekonomskom području" sa Rusijom.{{sfn|Donaldson|Nogee|2005|loc=str. 173}} Putinovo nastojanje da ukrajinska orijentacija ostane prema istoku dovela je do toga da je otvoreno stao na stranu proruskog kandidata [[Viktor Janukovič|Viktora Janukoviča]], čak i prije preliminarnih izbora za predsjednika 2004. Nakon sumnje u regularnost izbora, već tada su se javile snažne proeuropske struje: oko pola milijuna ljudi je prosvjedovalo u Kijevu u znak podrške proeuropskom kandidatu [[Viktor Juščenko|Viktoru Juščenku]]. Kada je Vrhovni sud odredio nove izbore, Putin je izjavio da se radi o "opasnom presedanu koji prijeti destabilizirati postosvjetski prostor".{{sfn|Donaldson|Nogee|2005|loc=str. 174}} Na kraju, Putin je morao prihvatiti nove izbore, na kojima je pobjedio Juščenko. Nova premijerka, [[Julija Timošenko]], je izjavila da je Ukrajina spremna sudjelovati u ruskom "ekonomskom pojasu" dok god to ne spriječava njenu zemlju da se pridruži Zapadu, dakle [[Svjetska trgovinska organizacija|Svjetskoj trgovinskoj organizaciji]], EU, a možda i [[NATO]] savezu.{{sfn|Donaldson|Nogee|2005|loc=str. 174}} Nova ukrajinska vlada našla se u raznim problemima, koji su pojačani kada je Putin 2006. povećao cijenu [[plin]]a Ukrajini sa 50$ na 220-230$ po kubičnom metru. Iako se takva odluka pravdala tržišnim razlozima, cijena plina za prorusku Bjelorusiju i [[Pridnjestrovlje]] je ostala ista. Juščenko je prijetio povećati cijene ruskim vojnim bazama na [[Krim]]u, nakon čega je Putin zaprijetio preispitivanju vlasništva cijelog poluotoka.{{sfn|Donaldson|Nogee|2005|loc=str. 175}}
 
Zapad je u [[Nova Rusija|Novoj Rusiji]] pronašao paralele sa ruskim intervencijama u stvaranju Pridnjestrovlja u Moldaviji i [[Južna Osetija|Južnoj Osetiji]] i [[Abhazija|Abhaziji]] u Gruziji, kao i u [[Nagorno-Karabah|Nagorno-Karabahu]] u [[Azerbajdžan]]u, u kontekstu šire moskovske politike "[[smrznuti sukob|smrznutih sukoba]]" koji se mogu bilo kada ponovno aktivirati te tako osigurati ruski utjecaj nad politikom neke države.<ref>{{cite web| title=''Ukraine crisis: 'Frozen conflicts' and the Kremlin''| author=Patrick Jackson| date=15.9. 2014| publisher=[[BBC News]]| url=http://www.bbc.com/news/world-europe-29078541}}</ref> Ukrajinski premijer Jacenjuk optužio je Putina da pokušava stvoriti novi "krnji [[SSSR]]".<ref>{{cite web|title=''PM Yatsenyuk: Ukraine depends on NATO protection''| publisher=Xinhua| url=http://news.xinhuanet.com/english/video/2014-09/13/c_133640792.htm| date=13.9. 2014}}</ref> Ukrajinski dužnosnici su optužili Moskvu da ratom želi stvoriti [[Velikavelika Rusija|Velikuveliku Rusiju]]. Veleposlanik Ukrajine u Hrvatskoj, Oleksandr Levčenko, je tako izjavio kako Putinove metode podsjećaju na "[[Slobodan Milošević|Miloševićevu]] ideju stvaranja [[Velika Srbija|velike Srbije]] početkom 90-ih godina".<ref>{{cite web|title= ''Ukrajinski veleposlanik: Putin ima ideju stvaranja velike Rusije, baš kao što je Milošević želio veliku Srbiju''| publisher=index.hr| url=http://www.index.hr/vijesti/clanak/ukrajinski-veleposlanik-putin-ima-ideju-stvaranja-velike-rusije-bas-kao-sto-je-milosevic-zelio-veliku-srbiju/733732.aspx|author=Martina Pauček Šljivak| date=13.3. 2014}}</ref>
 
Drugi se ne slažu te smatraju da je krajnji cilj Rusije spriječiti eventualni ulazak Ukrajine u NATO, iako je NATO svojedobno još 2008. odbio njeno članstvo.<ref>{{cite web| title=''That time Ukraine tried to join NATO — and NATO said no''| author=Adam Taylor|date=4.9. 2014| publisher=[[Washington Post]]| url=http://www.washingtonpost.com/blogs/worldviews/wp/2014/09/04/that-time-ukraine-tried-to-join-nato-and-nato-said-no/}}</ref>
[[UNHCR]] je objavio da je do 27.6. 2014. u Ukrajini zabilježeno 54.400 raseljenih osoba, od čega je oko 12.000 bilo sa [[Krim]]a, dok je ostatak bio sa istočnih dijelova zemlje. U Rusiji je zabilježeno 110.000 ukrajinskih izbjeglica, dok je 750 njih zatražilo azil u [[Poljska|Poljskoj]], [[Bjelorusija|Bjelorusiji]], [[Rumunjska|Rumunjskoj]] i Češkoj.<ref>{{cite web|title=''Sharp rise in Ukrainian displacement, with more than 50,000 internally displaced''|publisher=[[UNHCR]]|url=http://www.unhcr.org/53ad57099.html|date=27.6. 2014.}}</ref> 5.8., u Ukrajini je zabilježeno 117.000 raseljenih osoba, dok je broj ukrajinskih izbjeglica u Rusiji porastao na 730.000 osoba.<ref>{{cite web|title=''UNHCR urges Ukraine to establish central registration system as internal displacement tops 117,000''|date=5.8. 2014|url=http://www.unhcr.org/53e0b3a59.html|publisher=[[UNHCR]]}}</ref> U Ukrajini, većina raseljenih je smješteno u privatne kuće ili studentske domove.{{sfn|OHCHR|2014|loc=str. 5}} Do marta 2015., možda je bilo i 1,7 milijuna raseljenih ili izbjeglica.<ref>{{cite web| publisher=UN News Centre| title=''Ukraine crisis taking heaviest toll on women, children and elderly – UN officials''| date=19.3. 2015| url=http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=50377#.VSJdh9x3XVo}}</ref> UN-ov [[Ured za koordinaciju humanitarnih poslova]] (OCHA) pak navodi malo drugačije podatke: 1,414,798 raseljenih osoba u Ukrajini, te 925.500 izbjeglica koje je napustilo državu, od čega je 442.219 zatražilo azil u Rusiji do 31.10. To je ukupno oko 2.300.000 izbjeglica ili raseljenih.{{sfn|Ured za koordinaciju humanitarnih poslova Ujedinjenih naroda|2015|loc=str. 1, 2}} Time je rat u Ukrajini nadmašio broj izbjeglica i raseljenih [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. Nakon što je ukrajinska vlada ponovno uspostavila kontrolu nad nekim naseljima, raseljene osobe su se većinom vratile svojim domovima. Tako se primjerice 20.000 osoba ponovno vratilo u Slavjansk nakon završetka bitke.<ref>[[#OHCHR28-8-2014|Izvještaj UN-a, ''28.8. 2014.'']], str. 26</ref>
 
U prvih tri mjeseca rata, do 15.7. 2014. je poginulo preko 1.000 civila i vojnika.<ref name="donetsk shelling">{{cite web|author=[[BBC News]]|publisher=bbc.co.uk|title=''Ukraine conflict: Russia warning as shell hits border town''|url=http://www.bbc.com/news/world-europe-28283502|date=13.7. 2014}}</ref>{{sfn|OHCHR|2014|loc=str. 7}} 15.8., objavljeno je da je broj poginulih prešao broj od 2.000, a 8.9. da je preko 3.000 poginulo.<ref>{{cite web|title=''Ukraine death toll of more than 3,000 ‘alarming’: UN''|url=http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=48660#.VA874MK1zVo|publisher=UN News Centre| date=8.9. 2014}}</ref> Prema izvještaju UN-a, do augusta 2015. poginulo je preko 8.000 osoba, dok je preko 17.000 ranjeno:{{sfn|Ured za koordinaciju humanitarnih poslova Ujedinjenih naroda|2015|loc=str. 1, 2}} prosječnoPrema je 46 osoba umiralo svakog dana rata, iako je taj broj spao na 10 žrtava dnevnoposljednim nakonpodacima primirjaiz 52016.9.<ref>{{cite web| title=''Statement by Mr. Ivan Šimonović, Assistant Secretary-General for Human Rights, at the Interactive dialogue on the situation of human rights in Ukraine at the 27th session of the Human Rights Council, Geneva, 24 September 2014'' |url= http://www.ohchr.org/EN/NewsEvents/Pages/DisplayNews.aspx?NewsID=15093&LangID=E#sthash.o58Cvvq9.dpuf| publisher=[[Visoki povjerenik za ljudska prava UN-a]] | date=24.9. 2014}}</ref> Primirjepoginulo je ostalo vrlo krhko: od 5.9. do 20.11., u Ukrajini je svejedno poginulo gotovo 1.000167 osoba u sporadičnim sukobima dvaju strana.<ref>{{cite web| title=''In latest report, UNa rightsranjeno office says nearly 1,000 dead amid shaky Ukraine ceasefire''| publisher=UN News Centre| url=http://www21.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=49393#.VHClztLQrVo| date=20.11. 2014}}</ref> Na ukrajinskoj strani, poginulo je najmanje 1.167 vojnika, dok je u Donjecku poginulo najmanje 1.719 a u Lugansku 858 vojnika i civila044.{{sfn|Ured za koordinaciju humanitarnih poslova Ujedinjenih narodaOHCHR|153.11 3. 20142016|loc=str. 87}}
 
Prosječno je 46 osoba umiralo svakog dana rata, iako je taj broj spao na 10 žrtava dnevno nakon primirja 5.9.<ref>{{cite web| title=''Statement by Mr. Ivan Šimonović, Assistant Secretary-General for Human Rights, at the Interactive dialogue on the situation of human rights in Ukraine at the 27th session of the Human Rights Council, Geneva, 24 September 2014'' |url= http://www.ohchr.org/EN/NewsEvents/Pages/DisplayNews.aspx?NewsID=15093&LangID=E#sthash.o58Cvvq9.dpuf| publisher=[[Visoki povjerenik za ljudska prava UN-a]] | date=24.9. 2014}}</ref> Primirje je ostalo vrlo krhko: od 5.9. do 20.11., u Ukrajini je svejedno poginulo gotovo 1.000 osoba u sporadičnim sukobima dvaju strana.<ref>{{cite web| title=''In latest report, UN rights office says nearly 1,000 dead amid shaky Ukraine ceasefire''| publisher=UN News Centre| url=http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=49393#.VHClztLQrVo| date=20.11. 2014}}</ref> Na ukrajinskoj strani, poginulo je najmanje 1.167 vojnika, dok je u Donjecku poginulo najmanje 1.719 a u Lugansku 858 vojnika i civila.{{sfn|Ured za koordinaciju humanitarnih poslova Ujedinjenih naroda|15.11. 2014|loc=str. 8}}
 
Ukrajinska strana navodi da je u ratu poginulo 15.022 osoba: 1.638 ukrajinskih vojnika, 7.577 ruskih vojnika te 5.807 civila.<ref>{{citation|title=''At least 1,638 soldiers killed in Russia’s war against Ukraine''| publisher=Kyiv Post| url=http://www.kyivpost.com/content/ukraine/at-least-1638-soldiers-killed-in-russias-war-against-ukraine-382732.html| author=Olena Goncharova| date=6.3. 2015}}</ref> Njemačke [[Tajna služba|tajne službe]] su pak procijenila da se broj poginulih u ratu do 2015. možda popeo i do 50.000 žrtava.<ref>{{citation|title=''Ukraine: Sicherheitskreise: Bis zu 50.000 Tote''| url=http://www.faz.net/aktuell/politik/ausland/ukraine-sicherheitskreise-bis-zu-50-000-tote-13416132.html| publisher=Frankfurter Allgeimene Zeitung| date=8.2. 2015}}</ref>
I materijalne štete se procjenjuju vrlo teškima. Oružane skupine su dovele do razaranja u Donbasu, koje je domaćin [[Teška industrija|teške industrije]] Ukrajine. {{sfn|OHCHR|2014|loc=str. 6}} Ekonomski trošak je bio značajan: 10.7., Kijev je procjenio da će trebati izdvojiti najmanje 750 milijuna $ iz svojeg proračuna kako bi sanirao štete na istoku države.{{sfn|OHCHR|2014|loc=str. 35}} 31.10., OCHA je navela da je uništeno ili oštećeno 11.325 privatnih ili javnih postrojbi čiji će popravak koštati 900 milijuna $.{{sfn|Ured za koordinaciju humanitarnih poslova Ujedinjenih naroda|2014|loc=str. 2}} Zbog odluke Kijeva o ukidanju rada državne riznice u separatističkim regijama i raspada bankovnog sustava, otežana je raspodjela [[Socijalna skrb|socijalne skrbi]] na tim teritorijima: do 31.10., većina stanovništva nije dobilo isplatu skrbi tri mjeseca, što je bilo osobito teško za starije i nemoćne. Neki radnici u separatstičkim regijama čak su razvili spletke da nezakonito naplate umirovljenicima procesuiranje zahtjeva za primanje penzije od Ukrajine na bankovnoj kartici.{{sfn|Ured za koordinaciju humanitarnih poslova Ujedinjenih naroda|15.11. 2014|loc=str. 20-21}} Ukrajina je doživjela težak pad [[BDP]]-a i investicija zbog rata.
 
U Rusiji, Putinu je tijekom rata popularnost porasla na preko 80%. Ipak, nisu se svi Rusi složili sa njegovom politikom: 21.9. u Moskvi je [[Antiratni prosvjedi u Rusiji 2014.|organiziran antiratni prosvjed]] u kojem je nekoliko hiljada ljudi prosvjedovalo za mir u Ukrajini.<ref>{{cite web|publisher=Al Jazeera| title=''Russians rally against Moscow role in Ukraine''| date=22.9. 2014| url=http://www.aljazeera.com/news/europe/2014/09/russians-stage-anti-ukraine-war-moscow-201492114729171223.html}}</ref> Putin je iskoristio rat i kako bi povećao represiju nad ljudskim pravima: povećana je [[cenzura na internetu]], uvedena restrikcija nad javnim okupljanjima dok su osobe koje se nisu slagale sa ruskom politikom u ukrajinskom ratu proglašene "nacionalnim izdajicama".<ref>{{cite web|title=''Dispatches: Countering Putin With Human Rights''| date=4.9. 2014| publisher=[[Human Rights Watch]]| url=http://www.hrw.org/news/2014/09/04/dispatches-countering-putin-human-rights| author=Wenzel Michalski}}</ref> Ruski ministar financija Anton Siluanov je izjavio da su Rusiju 2014. sankcije i pad cijena nafte za preko 30 posto koštale ukupno 140 milijardi $.<ref>{{cite web| title=''Russia Sees $140 Billion Annual Loss From Oil, Sanctions''| author=Olga Tanas| url=http://www.bloomberg.com/news/2014-11-24/russia-sees-140-billion-annual-loss-from-oil-sanctions.html| publisher=Bloomberg| date=24.11. 2014}}</ref> Do kraja 2014., ruska rublja je pala za 50 % u odnosu na dolar, te je 16.12. 2014. ruska središnja banka odlučila da se ključna kamatna stopa u Rusiji poveća sa 10,5 na 17 %, što je bio velik teret običnom stanovniku Rusije.<ref>{{cite web| title=''Russia makes drastic rate rise to 17% to stem rouble decline''| url=http://www.bbc.com/news/business-30490082| date=16.12. 2014| author=BBC News}}</ref>
 
Rat je doveo i do povećanja [[Rusofobija|rusofobije]] po istočnoj Evropi.<ref>{{cite web|publisher=New York Times| title=''The Pushback in Ukraine''| author=Adrian Karatnycky| date=23.5. 2014}}</ref> [[Poljska|Poljski]] ministar vanjskih poslova, [[Grzegorz Schetyna]], je u januaru 2015., uoči 70. obljetnice oslobođenja logora [[Auschwitz]]a, izjavio kako bi ljudi "u stvari trebali zahvaliti ukrajinskim vojnicima na oslobođenju, a ne Rusima". To je dovelo do prepiranja zbog čega ruski predsjednik Putin nije došao na obilježavanje tog događaja.<ref>{{cite web|title=''Poland-Russia row sours Auschwitz commemoration''| author=Adam Easton| url=http://www.bbc.com/news/blogs-eu-30957027| date=26.1. 2015| author=BBC News}}</ref> Njemačka kancelarka Angela Merkel je otkazala dolazak u Moskvu povodom 70. obljetnice [[Dan pobede|dana pobjede]] nad fašizmom jer tu "povijesnu činjenicu i učinak omalovažava ovih dana sama ruska propaganda, označavajući rusku agresiju u istočnoj Ukrajini kao "borbu protiv fašizma" i protiv navodne hunte u Kijevu". Osim nje, dolazak su odgodili i drugi predstavnici država.<ref>{{cite web| title=''Dan pobede u Moskvi bez Angele Merkel''| url=http://www.dw.de/dan-pobjede-u-moskvi-bez-angele-merkel/a-18310214| date=12.3. 2015| author=Christian F. Trippe}}</ref>
*{{cite web|last=Ured za koordinaciju humanitarnih poslova Ujedinjenih naroda| url=http://www.ohchr.org/Documents/Countries/UA/OHCHR_seventh_reportUkraine20.11.14.pdf| title=Report on the human rights situation in Ukraine - 15 November 2014|year=15.11. 2014| ref=harv}}
*{{cite web|last=Ured za koordinaciju humanitarnih poslova Ujedinjenih naroda| url=http://www.ohchr.org/Documents/Countries/UA/9thOHCHRreportUkraine.pdf| title=Report on the human rights situation in Ukraine - 15 February 2015|year=15.2. 2015| ref=harv}}
* {{cite web|last=OHCHR|url=http://www.ohchr.org/Documents/Countries/UA/11thOHCHRreportUkraine.pdf|title=Report on the human rights situation in Ukraine|year=16.8. 2015|publisher=[[Visoki povjerenik za ljudska prava UN-a]]|ref=harv}}
* {{cite web|title=Report on the human rights situation in Ukraine - 16 November 2015 to 15 February 2016|year= 3. 3. 2016|last=OHCHR|url=http://www.ohchr.org/Documents/Countries/UA/Ukraine_13th_HRMMU_Report_3March2016.pdf|publisher=Visoki povjerenik UN-a za ljudska prava|ref=harv}}
 
[[Kategorija:Rat u istočnoj Ukrajini| ]]