Dunav – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m linkovi |
m pop |
||
Red 7:
|protok=7130
|površina=817.000
|izvor=[[
|ušće=[[Crno more]]
|zemlje=[[Njemačka]], [[Austrija]], [[Slovačka]], [[Mađarska]], [[Hrvatska]], [[Srbija]], [[Bugarska]], [[Moldavija]], [[Ukrajina]], [[Rumunjska]]
Red 63:
== Geologija ==
[[Datoteka:Donauversickerung01.jpg|thumb|thumb|''Nestajanje Dunava'' (Donauversickerung)]]
Geološki gledano Dunav je mnogo stariji od [[Rajna|Rajne]] čiji je utjecajni sliv parira dunavskom u istočnoj
Prije zadnjeg [[ledeno doba|ledenog doba]] u [[pleistocen]]u, Rajna je izvirala u jugozapadnom dijelu Schwarzwalda, a vode s Alpa koje danas ulaze u Rajnu su tekle u izvorni Dunav (''Urdonau''). Dijelovi ove bivše rijeke koja je bila puno veća od današnjeg Dunava mogu se vidjeti u kanjonima [[Švapska Jura|Švapske Jure]]. Nakon formiranja [[erozija|erozijom]] gornje rajnske doline, većina alpskih voda je počela teći u Rajnu, zbog čega je današnji gornji Dunav mnogo manji od prijašnjeg.
Red 74:
[[Delta Dunava]] je zaštićena prirodna regija u Rumunjskoj i Ukrajini gdje se nalazi šuma Letea. Deltu je [[UNESCO]] označio kao svjetsku baštinu 1991. godine. Rumunjska koja je 1984. godine, otvorila kanal od 64 kilometra od [[Cernavoda|Cernavode]] do Crnog mora, čime je skratila put od 400 kilometara<ref name="britannica3">{{en icon}} [http://www.britannica.com/eb/article-34470/Danube-River Danube] u [[Encyclopaedia Britannica]], str.3</ref>, izrazila je zabrinutost zbog ekoloških posljedica izgradnje kanala Dunav-Crno more s ukrajinske strane.
Udio pojedinih zemalja u dunavskom slivu je slijedeći:<ref>{{de}}{{en icon}} ''Internationale Komission zum Schutz der Donau : Facts and Figures about the Danube River Basin'' [http://www.ecologic-events.de/danube/en/documents/info_danube_river_basin.pdf Pročitaj]</ref> Austrija (22,1 %), Rumunjska (17,6 %),
Dunav prolazi kroz deset zemalja. Rijeka služi kao granica na 1 070,9 kilometara, što je 37 % njezine ukupne dužine. Četiri zemlje nalaze se samo na jednoj strani rijeke (Hrvatska, Bugarska, Moldavija, Ukrajina).
Red 95:
! width=17% bgcolor=#CEDAF2| dužina toka
|-
| Njemačka
| align=right | 687,00
| align=right | 658,6
Red 209:
[[Datoteka:Bassin-du-Danube.png|700px|center|thumb|Detaljan tok od Crne šume do Crnog mora]]
====
[[Datoteka:Donauquelle.jpg|thumb|thumb|„Izvor Dunava” u Donaueschingenu.]]
[[Datoteka:Ulm2-midsize.jpg|thumb|left|thumb|Dunav u Ulmu (pogled s katedrale).]]
[[Datoteka:Regensburg Donaupanorama.jpg|thumb|thumb|Prolazak Dunava ispod mosta u Regensburgu.]]
Dunav se formira 1,4 kilometra istočno od [[Donaueschingen]]a u [[
Dunav teče oko 687 kilometara kroz Njemačku<ref>{{de}}{{en icon}} [http://www.danube-river.org/de_donau-d-statistik.html Podaci o Dunavu u Njemačkoj] na danube-river.org.</ref>, od izvora blizu granice s Austrijom, te je treća po veličini rijeka u zemlji. Najveći gradovi koji se nalaze na rijeci su [[Tuttlingen]], [[Sigmaringen]], [[Ulm]], [[Neu-Ulm]], [[Ingolstadt]], [[Regensburg]], [[Straubing]] i [[Passau]].
Red 267:
Nakon putovanja od 70 kilometara, Dunav dolazi do [[Beograd]]a, koji je treći po veličini grad na rijeci s 1,6 milijuna stanovnika. Ovaj grad koji je naseljen već 7 000 godina je jedno od najstarijih stalno naseljenih mjesta na obalama Dunava. Grad je sagrađen na ušću [[Sava|Save]] u Dunav, kojim dominira tvrđava [[Kalemegdan]].
Svojim daljnim tijekom kroz Srbiju, rijeka prolazi kroz industrijske gradove [[Pančevo]] (gdje se u Dunav ulijeva [[Tamiš]]) i [[Smederevo]] (gdje se u Dunav ulijeva [[
==== Bugarska ====
Red 279:
==== Rumunjska ====
[[Datoteka:FerryDanubeGalati20060716.jpg|thumb|thumb|Trajekti u Galati]]
Od svih zemalja kroz koje Dunav teče, Rumunjska ima daleko najveći udio u rijeci. 1 075 kilometara koji prolaze kroz Rumunjsku čine oko trećine ukupne dužine rijeke<ref>{{de}}{{en icon}} [http://www.danube-river.org/en_donau-r-view.html Podaci o Dunavu u Rumunjskoj] na danube-river.org.</ref>. Većim dijelom rijeka tvori granicu zemlje sa Srbijom i Bugarskom, da bi između [[
Prije dolaska do Đerdapske klisure (''Željezna vrata'') što je bio za plovidbu najopasniji dio Dunava, sve do umjetne regulacije u 1970-ima, rijeka prolazi jugozapadno od [[banat]]skih gorja, gdje se rijeka [[Olt (rijeka)|Olt]] ulijeva u Dunav blizu Islaza. Nakon [[Orşova, Orşova|Oršove]], rijeka prolazi kroz [[Drobeta-Turnu Severin]]. Ovdje rijeka skreće prema jugu i prolazi kroz Gruia, Pristol, Cetate i [[Calafat, Calafat|Calafat]]. Odavde rijeka nastavlja svoj put prema istoku i tvori 400 kilometara dugačku granicu s Bugarskom. Rijeka prolazi kroz gradove [[Corabia, Corabia|Corabia]], [[Turnu Măgurele]], [[Zimnicea, Zimnicea|Zimnicea]], [[Giurgiu]] (koji se nalazi preko puta bugarskog grada [[Ruse]]), [[Olteniţa, Olteniţa|Olteniţa]], gdje se rijeka [[Argeş]] ulijeva u Dunav, te [[
47 kilometara prije prolaska kroz ovaj zadnji grad, Dunav se dijeli u tri rukavca koji formiraju granice [[Delta Dunava|delte Dunava]] gdje rijeka prolazi kroz luke [[
==== Moldavija ====
Red 312:
== Dunav u kulturi ==
*
* Drugi slavni valcer o Dunavu je ''Valovi Dunava'' (rumunjski: ''Valurile Dunării''), rumunjskog
▲* Drugi slavni valcer o Dunavu je ''Valovi Dunava'' (rumunjski: ''Valurile Dunării''), rumunjskog skladatelja Iona Ivanovicija.
* Rijeka je ostavila mnogo traga u kulturama dunavskih zemalja. Dunava se povezuje s mitologijom o podrijetlu Rumunja.
* Uz brojne legende, mnogi su pisci također bili inspirirani Dunavom, od [[Ovidije|Ovidija]] pa do modernog mađarskog pisca [[Péter Esterházy|Pétera Esterházya]]<ref>{{de}} Primjerak djela Pétera Esterházya, ''An der Frankfurter Buchmesse'', 1998. [http://www.frankfurt.matav.hu/nemet/esterhazy.htm Pročitaj]</ref>.
| |||