Trentino-Južni Tirol – razlika između verzija

službeni_jezik = [[italijanski jezik|italijanski]], [[nemački jezik|njemački]] |

'''Trentino-Južni Tirol''' ([[nemački jezik|njemački]] i [[ladinski]]: ''Trentino-Südtirol'', [[italijanski jezik|talijanski]]: ''Trentino-Alto Adige'') je autonomna regija u sjeveroistočnoj Italiji. Sastoji se od dva područja: Trento, u kojem žive govornici talijanskog jezika i Južni Tirol, u kojem žive govornici njemačkog jezika. Ovo područje je bilo dio [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] do [[Italija|talijanske]] aneksije 1919. godine. Područje se zvalo ''Venezia Tridentina'' između [[1919]]. i [[1947]]. godine.

Područje današnjeg Južnog Tirola su osvojili [[Rimsko Carstvo|Rimljani]] [[15. pne.|15. godine pne.]]. Nakon pada Zapadnog Rimskog Carstva, područje si podijelili [[Langobardi]] ([[Salorno]]), [[Alemani]] ([[Val Venosta]]) i [[Bavarska|Bavarci]] (od [[BolzanoBocen|Bolzana]] do [[Brenner]]a). Nakon stvaranja [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] pod [[Karlo Veliki|Karlom Velikim]], granica je sezala od [[Trento|Trenta]], uključujući [[Bocen|Bolzano]] i Venostu, dok je [[Vojvodstvo Bavarske]] dobilo ostatak teritorija.

Od [[11. vijek]]a nadalje, djelom regije su upravljali prinčevi - [[biskupepiskopos|biskupi]]i [[Trento|Trenta]] i [[Brixen]]a, pod patronatom [[car]]eva [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]], koji su im dali veliku autonomiju na njihovim područjima ostatak je pripadao [[Tirol|tirolskoj grofoviji]]. [[1363]]. godine, njegov zadnji vladar, [[Margarete Maultasch|Margareta]] od [[Gorica|Gorice]] ga je predala [[Habsburg]]ovcima. Regija je poprilično germanizirana u ranoj [[renesansa|renesansi]]. Poznati pjesnici koji su pisali na njemačkom jeziku su bili iz ovog područja, kao: [[Walther von der Vogelweide]] i [[Oswald von Wolkenstein]].

Za vrijeme [[fašizam|fašističkog]] režima [[Benito Mussolini|Benita Mussolinija]] (od 1922. do 1943.), Južni Tirol je intenzivno prisilno talijaniziran i ime Tirol je zabranjeno, te se područje moralo oslovljavati kao "Venezia Tridentina". 1938. godine, [[Adolf Hitler|Hitler]] i Mussolini su se dogovorili, da će njemačko govorno stanovništvo preseliti u neko područje pod njemačkom kontrolom, ali potpuno preseljenje nikad nije postignuto. Svejedno u ovom razdoblju su tisuće ljudi premješteno u [[Treći rajh|Treći Reich]], koji su se sa velikim poteškoćama poslije [[Drugi svjetski rat|rata]] vratili u matičnu zemlju.

Nakon talijanske kapitulacije [[1943]]. [[SavezniciSavezničke u drugom svjetskom ratusile|Saveznicima]], regiju okupira Njemačka. Regija je reorganizirana i prezvana '''Alpenvorland''' i stavljena pod upravu [[Gauleiter Franz Hofer|Gauleitera Franza Hofera]]. Regija je uz [[Pokrajinabelluno Belluno(provincija)|pokrajinu Belluno]] anektirana od strane [[Treći Rajhrajh|Trećeg Rajha]], i pod njim je ostala do kraja rata. Italija je ponovno preuzela regiju [[1945]]. godine.

U vrijeme donošenja novog talijanskog [[ustav]]a, [[1946]]. godine, Italija i Austrija su postigli dogovor o davanju velike autonomije regiji. Ustav je stavljen na snagu od [[1947]]. Njemački i talijanski su proglašeni službenim jezicima, pa je njemački ponovno dopušten u školama. Svejedno ovaj dogovor nije bio dostatan ni njemačkom govornom stanovništvu ni austrijskog vladi, pa je porasla napetost između dviju zemalja. Ovo pitanje je doneseno i pred [[Ujedinjeni narodi|UN]], 1960. godine. Ponovni pregovori u 1961. godini su propali, zbog terorizma kojeg su počeli provoditi separatisti.

Dogovor je postignut 1971. godine, dogovoreno je da će sporove u Južnom Tirolu rješavati [[Međunarodni sud pravde]] u [[HaagHag|Haagu]]u. Također je dogovorena velika autonomija regije i dogovor da se [[Austrija]] neće miješati u južnotirolske unutarnje poslove. Dogovor je bio zadovoljavajući i separatističke prijetnje su prestale. Položaj regije je poboljšan i ulaskom Austrije u [[Evropska unija|EU]], 1995. godine, što je poboljšalo međugraničnu suradnju.

U regiji živi oko 940 000 ljudi (460 000 u Južnom Tirolu i 480,000 u Trentu). Najviše etničke skupine su govornici talijanskog (oko 60%) i govornici njemačkog (oko 35%), sa manjinom govornika [[ladinski jezik|ladinskog]] (5%). U Južnom Tirolu, većinski jezik je [[nemački jezik|njemački]] (oko 68%) iako u glavnom mjestu [[Bocen]]u, tri četvrtine stanovništva govori [[italijanski jezik|talijanski]].