Mendelovi zakoni – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Xqbot (razgovor | doprinos)
m r2.7.3) (Bot: mijenja ca:Lleis de Mendel sa ca:Genètica mendeliana
m link
Red 21:
 
== Aleli ==
[[telesna ćelija|Telesne ćelije]] sadrže [[diploidan]] broj hromozoma[[kromosom]]a odnosno dve garniture hromozoma[[kromosom]]a pri čemu jedna vodi poreklo od majke, a druga od oca. [[HromozomKromosom]]i su u telesnim (somatskim) ćelijama udruženi u parove koji se nazivaju [[homologi hromozomikromosomi]] (jedan hromozomkromosom iz para se dobija od majke, a drugi od oca). [[Gen]]i se nalaze na hromozomimakromosomima i to na tačno određenom mestu nazvanom [[genski lokus|'''genski lokus''']]. Geni koji zauzimaju ista mesta na homologim hromozomima[[kromosom]]ima su [[alel]]i. Aleli su različiti oblici jednog istog gena. Geni koji obrazuju alele nazivaju se [[polimorfni geni|polimorfni]] (poly=više; morpha = oblik). Geni koji ne mutiraju (ne menjaju se) tako da imaju samo jedan oblik su '''[[monomorfan gen|monomorfni]]''' (njih ima oko 70% kod čoveka). Telesna ćelija uvek sadrži par alela jednog gena jer sadrži i par hromozomakromosoma na kojima se nalaze ti geni.
 
== Genotip, kao kombinacija alela ==
Kada su aleli na paru homologih hromozoma[[kromosom]]a jednaki, onda su takve jedinke [[homozigot|'''homozigoti''']]. Kada se na homologim hromozomimakromosomima nalaze različiti aleli, takve jedinke su [[heterozigot|'''heterozigoti''']].
 
Kombinacije alela koje se nalaze u telesnim ćelijama organizama nazivaju se [[genotip|'''genotip''']]. Genotip se može, posmatrano šire, da definiše i kao skup svih gena koje ima jedan [[organizam]]. U praćenju nasleđivanja jedne osobine pod genotipom se podrazumeva kombinacija alela jednog ili više gena. Uobičajeno je da se aleli jednog gena obeležavaju istim slovom, ali tako da se dominantan obeleži velikim, a recesivan malim slovom.
Red 42:
 
== Savremeno objašnjenje Mendelovog rada ==
Mendel nije mogao potpuno da objasni rezultate do kojih je došao jer se tada još nije znalo za pojmove [[hromozomkromosom]]a, [[gen]]a i procesa koji se dešavaju za vreme [[mejoza|mejoze]]. Savremena [[nauka]] nudi potpuna objašnjenja Mendelovog rada.
 
Mendel je u roditeljskoj generaciji ukrštao biljke čistih linija tj. homozigote : jednu liniju dominantnih homozigota (AA), koje su imale okruglo [[seme]], sa drugom linijom recesivnih homozigota (aa) koje su imale naborano seme. Pri obrazovanju gameta u [[ćelijska deoba|anafazi mejoze I]] dolazi do razdvajanja homologih hromozomakromosoma pa gameti dobijaju po jedan hromozomkromosom iz svakog para (zahvaljujući tome oni imaju [[haploidan]] broj hromozomakromosoma). Time se u gametima nalazi po jedan alel svakog gena . Znači, u gametima aleli nisu u paru, kao u telesnim ćelijama, već su pojedinačni.
 
=== Prvo i drugo Mendelovo pravilo nasleđivanja ===