Porga
Porga je bio knez (640 - 680) Hrvata što ga spominje bizantski car Konstantin Porfirogenet u svome djelu De administrando imperio. On bi bio vladar pod kojim su ovi Hrvati primili kršćanstvo.
O tome car Konstantin piše: „Od toga vremena su oni neovisni i samoupravni, i, oni su zahtijevali sveto krštenje od biskupa Rima, i bili su poslani biskupi koji su njih krstili, u vrijeme njihovog kneza Porinou. Njihova je zemlja bila podijeljena u 11 županija a to su: Hlebiana, Tzenzena, Emota, Pleba, Pesenta, Parathalassia, Brebere, Nona, Tnena, Sidraga, Nina, a njihov ban (boanos) ima (u vlasti) Kribasan, Litzan, Goutzeska“ (DAI 30). Po tome, u Porginoj vlasti bili su krajevi između Zrmanje i Cetine sa zaleđem u unutrašnjosti, a tome se ima pridodati i područje banske vlasti u Krbavi, Lici i Gackoj.
Kneza kojega na tom mjestu naziva „Porinos“, u sljedećem poglavlju svoga djela Kostantin VII. naziva „Porga“:

Car Heraklije vladao je u prvoj polovici 7. stoljeća, pa se vjerojatno ne bi trebalo vidjeti Porgu kao suvremenika Heraklijeva. Naslov „arhonta“ što mu ga daje Konstantin, kroz stoljeća je bio uobičajen naslov koji su bizantski carevi davali slavenskim knezovima, za razliku od zapadnih izvora koji ih nazivaju comes ili dux, a na kraju i princeps.
Gornji citat je izvadak iz pisma pape Agatona koje je poslao caru Konstantinu IV. Pogonatu (oko god. 679.), a objavio ga je Konstantin VII.
Obično se misli da je Porga najraniji poznati knez Primorske Hrvatske, dok dio povjesničara poistovjećuje Porgu s kasnijim knezom Bornom.
IzvoriUredi
- Konstantin Porfirogenet, O upravljanju carstvom, prijevod i komentari Nikola pl. Tomašić (hrvatski), R. [Romilly] J. [James] H. [Heald] Jenkins (engleski), priređivač grčkog izvornika Gyula Moravcsik, Zagreb : Dom i svijet (Biblioteka Povjesnica), 2003. ISBN 953-6491-90-7.
LiteraturaUredi
- Rudolf Horvat, Povijest Hrvatske I. (od najstarijeg doba do g. 1657.), Zagreb 1924.
- Nada Klaić, Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku, Zagreb 1975.
Prethodnik: | Knezovi primorske Hrvatske Porga (kraj 7. stoljeća) | Nasljednik: |
Kubrat | Višeslav (oko 800.) |