Oregonska staza

Oregonska staza (engleski: Oregon Trail) je naziv za rutu, kojom su se prvi kolonisti kretali preko sjeverozapadnih dijelova američkog kontinenta, od grada Independence u Missouriju do doline rijeke Columbia u Oregonu. [1]

Oregonska staza
Oregon Trail
Trasa Oregonske staze
Trasa Oregonske staze
Trasa Oregonske staze
Država SAD
države Missouri, Kansas, Nebraska, Wyoming, Idaho, Oregon
Karta
Karta Oregonske staze izdavača Ezra Meekera s kraja 19. vijeka
Karta Oregonske staze izdavača Ezra Meekera s kraja 19. vijeka

Karta Oregonske staze izdavača Ezra Meekera s kraja 19. vijeka

To je bio put dug oko 3 200 km preko ogromnog neravnog terena Velike nizine (Great Plains) i Stjenovitih planina (Rocky Mountanies), pustinjskog kraja u kom su vladali indijanci. [1]

Historija uredi

Tom stazom, iako to zapravo nije bio nikakav utabani ni označeni put, već samo okvirno zacrtana ruta, prvi su krenuli misonari, trgovci krznom i traperi.

Prve veće karavane volovskih zaprežnih kola krenule su tom stazom 1840e, tako se prebacilo 12 000 prvih kolonista u Oregon. [1] Veliku karavanu od 1 000 kolonista poveo je na put zapada Marcus Whitman 1843. [1]

Put Oregonskom stazom trajao je oko četiri do šest mjeseca, jer su se kolonisti često zaustavljali, zbog popravka kola, nabave vode i hrane i odmora, po usputnim odmorištima i rijetkim vojnim utvrdama, koja su vremenom izrasla u naselja. Kad je 1849. otkriveno zlato u Kaliforniji kod Sacramenta i počela Zlatna groznica, na hiljade kopača pohrllilo je istočnim krakom Oregonske staze na put prema Kaliforniji. [1] Od 1847. hiljade mormonskih kolonista koristilo se djelomično tom stazom po Wyomingu odakle bi skrenuli svojim putem koji je nazvan Mormonska staza.

Od svih puteva prema zapadu, Oregonska staza ostala je najduže u upotebi. Nakon izgradnje željeznička pruga do pacifičke obale, Oregonsku stazu koristili su jedino stočari za prebacivanje velikih stada goveda i ovaca do velikih trgovišta. [1]

Izvori uredi

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 Oregon Trail (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 29. 01. 2013. 

Vanjske veze uredi