Okrug (Sjedinjene Države)

U Sjedinjenim Državama, okrug (engl. county) je jedinica teritorijalne podele države (ili savezne teritorije), kojoj je obično dodeljen određeni stepen lokalne samouprave. Izraz „okrug“ se koristi u 48 od 50 država; Luizijana je podeljena u parohije a Aljaska je podeljena na opštine.[1] Vlada Sjedinjenih Država parohije i opštine, kao i neke nezavisne gradove, koji nisu delovi okruga posmatra kao „ekvivalente okruga“. Postoji 3.033 organizovana okruga ili ekvivalenta okruga u Sjedinjenim Državama, po podacima iz 2007.[2]

Mapa Sjedinjenih Država koja prikazuje države podeljene u okruge, parohije (Louisiana) ili opštine i popisne oblasti (Aljaska).

Ovlašćenja okruga proističu iz državnih zakona i u velikoj meri se razlikuju.[3] U nekim državama, uključujući Konektikat i Roud Ajland,[4][5] okruzi predstavljaju geografske entitete, ali nemaju upravna ovlašćenja. Na drugoj krajnosti, okruzi Merilenda i ekvivalent okruga Grad Baltimor upravljaju gotovo svim službama uključujući javno obrazovanje, mada država zadržava aktivna nadzorna ovlašćenja nad mnogim od ovih usluga.[6]

Prosečan broj okruga po državi je 62. Država sa najviše okruga je Teksas, sa 254, a najmanje okruga ima Delaver, samo tri. Po Popisu iz 2000. godine, prosečan broj stanovnika okruga je oko 100.000. Najnaseljeniji je okrug Los Anđeles u Kaliforniji, sa procenjenih 9.880.000 stanovnika (popisna procena iz 2009), što ga čini naseljenijim od svih američkih saveznih država izuzev osam najnaseljenijih. Okrug sa najmanje stanovnika je Okrug Loving, Teksas, sa 82 stanovnika po popisu iz 2010.

Imena okruga uredi

Okruzi Sjedinjenih Država su najčešće dobili imena po ljudima, geografskim osobinama, mestima u drugim saveznim državama ili stranim zemljama, domorodačkim plemenima ili životinjama. Postoji dosta okruga čija imena su francuskog ili španskog porekla.[7]

Okruzi su najčešće dobili imena po ljudima, često državnicima ili ranim doseljenicima, po kojima je ime dobilo 2.100 od 3.140 okruga. Najčešće ime okruga, koje se ponavlja 31 put je Okrug Vašington, po prvom predsedniku Sjedinjenih Država, Džordžu Vašingtonu. Sledi Okrug Džeferson po Tomasu Džefersonu, koji se javlja 27 puta. Najskoriji predsednik SAD po kome je nazvan okrug je Voren G. Harding, što oslikava usporavanje nastajanja novih okruga od kad su Novi Meksiko i Arizona postali države 1912. godine. Najčešća imena okruga koja ne potiču od predsednika su Frenklin (25), Klej (18), i Montgomeri (18).

Nakon ljudi, najčešći izvor za imena okruga su geografske osobine i lokacije, a neki okruzi su dobili imena i po okruzima u drugim saveznim državama, ili po mestima u stranim državama kao što je Ujedinjeno Kraljevstvo. Najčešće geografsko ime okruga je Lejk (jezero). Neki okruzi su dobili imena po domorodačkim plemenima ili životinjama, a dosta imena ima francusko ili špansko poreklo,[7] kao što je Okrug Market po francuskom misionaru ocu Žaku Marketu.

Broj ekvivalenata okruga po državi uredi

U proseku postoji 62,8 okruga po državi, a i medijana iznosi 62 okruga po državi (uljkučujući Distrikt Kolumbiju), gde Njujork sa 62 okruga predstavlja medijanu za Sjedinjene Države (50% saveznih država ima više od 62 i 50% njih ima manje od 62 okruga). Država sa najmanje okruga je Delaver (3), mada je Delaver jedinstven među saveznim državama po tome što je svaki okrug podeljen u jedinice koje se zovu „stotinama“ (engl. hundreds). Država sa najviše okruga je Teksas, koji ima 254 okruga.[8]

Savezne države na jugu i srednjem zapadu SAD načelno imaju više okruga nego savezne države na zapadu ili severoistoku, jer mnoge severoistočne države nemaju dovoljno veliku teritoriju da bi bile podeljene na veliki broj okruga, a mnoge zapadne države nisu bile dovoljno gusto naseljene u doba kada su okruzi nastajali.

Broj okruga Savezna država Približan prosečan broj stanovnika po okrugu
254 Teksas 98.000
159 Džordžija 62.000
134 Virdžinija (95 okruga i 39 gradova),[9] 59.000
120 Kentaki 36.000
115 Misuri (114 okruga i jedan grad) 52.000
105 Kanzas 27.000
102 Ilinois 126.000
100 Severna Karolina 94.000
99 Ajova 31.000
95 Tenesi 66.000
93 Nebraska 19.000
92 Indijana 70.000
88 Ohajo 131.000
87 Minesota 52.000
83 Mičigen 120.000
82 Misisipi 36.000
77 Oklahoma 48.000
75 Arkanzas 39.000
72 Viskonsin 79.000
67 Pensilvanija 188.000
67 Florida 277.000
67 Alabama 70.000
66 Južna Dakota 12.000
64 Luizijana (parohije) 70.000
64 Kolorado 79.000
62 Njujork 315.000
58 Kalifornija 637.000
56 Montana 17.000
55 Zapadna Virdžinija 33.000
53 Severna Dakota 12.000
46 Južna Karolina 99.000
44 Ajdaho 35.000
39 Vašington 171.000
36 Oregon 98.000
33 Novi Meksiko 61.000
29 Juta 96.000
24 Merilend (23 okruga i jedan grad) 237.000
23 Vajoming 24.000
21 Nju Džerzi 415.000
18 Aljaska (opštine) 34.000
17 Nevada (16 okruga i jedan grad) 155.000
16 Mejn 82.000
15 Arizona 440.000
14 Vermont 44.000
14 Masačusets 471.000
10 Nju Hempšir 132.000
8 Konektikat 440.000
5 Roud Ajland 211.000
5 Havaji 259.000
3 Delaver 295.000
1 Distrikt Kolumbija 600.000

Izvor:[1]

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. 1,0 1,1 „An Overview of County Government”. National Association of Counties. Arhivirano iz originala na datum 2013-04-17. Pristupljeno 22. 2. 2011. 
  2. „Local Governments and Public School Systems by Type and State: 2007”. Pristupljeno 27. 2. 2012. 
  3. Osborne M. Reynolds, Jr., Handbook of Local Government Law, 2nd ed. (St. Paul, MN: West Group, 2001), 26.
  4. „Connecticut State Register and Manual, Section VI: Counties”. Connecticut Secretary of the State. Arhivirano iz originala na datum 2011-11-27. Pristupljeno 23. 1. 2010. »THERE ARE NO COUNTY SEATS IN CONNECTICUT. County government was abolished effective October 1, 1960; counties continue only as geographical subdivisions.« 
  5. „Facts & History”. Pristupljeno 23. 1. 2010. »Rhode Island has no county government. It is divided into 39 municipalities each having its own form of local government.« 
  6. „Direct links to all 24 Maryland Local Education Agencies' web sites”. Pristupljeno 22. 1. 2011. 
  7. 7,0 7,1 Kane, Joseph Nathan; Charles Curry Aiken (2004). The American Counties: Origins of County Names, Dates of Creation, and Population Data, 1950-2000. The Scarecrow Press, Inc. str. vii-xii. ISBN 978-0810850361. 
  8. „How Many Counties are in Your State?”. Click and Learn. Arhivirano iz originala na datum 2009-04-22. Pristupljeno 26. 8. 2009. 
  9. Counties: Geography of Virginia, Pristupljeno 17. 4. 2013.

Literatura uredi

Vanjske veze uredi