Nekropola Crkvina u Zgošći
Nekropola Crkvina (Zgošća) je srednjevjekovni arheološki lokalitet u Donjoj Zgošći kod Kaknja, Bosna i Hercegovina. Nalazi se na prostoru nekadašnje župe Trstivnice koja je pripadala oblasti Srednje Bosne[1]
Arheologija
urediPrvi objavljeni podaci vezani za ovaj lokalitet potiču iz 1888. godine i odnose se na dva najpoznatija nadgrobnika: Zgošćanski stećak i Stup iz Zgošće.
Prva istraživanja nekropole iz Zgošće obavio je Đorđe Stratimirović 1891. godine i registrovao 14 stećaka, koje je datirao u drugu polovinu XIV. stoljeća, ističući kako je to djelo dalmatinskog majstora. Pronašao je i temelje manje crkve antičkog vremena, na kojima je kasnije podignuta srednjovjekovna crkva. Među stećcima se ističu: veliki sljemenak, stup, dva sanduka jedan pored drugog (bliznaci) i još jedan sanduk, pa je Stratimirović zaključio da je pet osoba sahranjenih ispod „velikih” stećaka zapravo u krvnome srodstvu. Godine 1926, Stratimirović je je ponovo pisao o stećku - velikom sljemenjaku i došao do zaključka da je to grob Stjepana II Kotromanića koji je umro 1353. godine.[2]
Sistematičnija arheološka iskopavanja provedena su 1948. pod vođstvom Dimitrija Sergejevskog i Irme Čremošnik. Pronađeni temelji crkve dimenzija oko 6 x 7 m datirani su u antičko vrijeme. U srednjem vijeku je nadograđivana i razrušena prije postavljanja stećaka u nju.
Najnovija multidisciplinarna istraživanja obavljena su u toku 2011. godine pod vođstvom Lidije Fekeže-Martinović u sklopu projekta „Tajna zgošćanskih stećaka”.[1]
Zgošćanski stećak
urediPomenuti sljemenak iz Zgošće, po svojoj veličini, umjetničkoj obradi i ornamentici, predstavlja jedan od najreprezentativnijih primjera pronađenih stećaka. U Zemaljski muzej u Sarajevu stećak je prenesen 1913. godine.[3]
Stup iz Zgošće
urediU svom ilustrativnom prilogu Stratimirović je naveo dimenzije cijele, tada već djelomično devastirane nekropole, temelje manje crkve i svih stećaka koje je evidentirao i na karti. Od pet većih stećaka autor izdvaja dva koja su bogato reljefno obrađena: "veliki stećak sljemenjak" i stup (stećci "III" i "IV"). Stup je pozicioniran u središnjem dijelu nekropole. Ovaj je podatak za daljnje analize veoma važan iz dva razloga: 1. To je jedini uspravni stećak na ovom lokalitetu koji se svojom visinom izdvaja; 2. U njegovu se vrhu na sve četiri strane nalazi epitaf na čijem početku se spominju dvojica braće, a zatim navode imena: Dragiša, Bakula ili Batalo, Stanko i Tvrtko.[4]
Nacionalni spomenici
urediDanas se oba nadgrobna spomenika nalaze u Botaničkoj bašti Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Bosna i Hercegovina, kao dio zbirke sa 33 kamena spomenika iz srednjeg vijeka. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj 26. juna 2019. godine, donijela je odluku da se zbirka proglasi za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[5][2] Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Amir Pašić (predsjedavajući), Goran Milojević i Radoje Vidović.
Reference
uredi- ↑ 1,0 1,1 „Ema Mazrak: Stećak sljemenjak iz Donje Zgošće kod Kaknja - novo ikonografsko tumačenje”. CROSBI Hrvatska znanstvena bibliografija - Izvornik: Bosna franciscana : časopis Franjevačke teologije Sarajevo (1330-7487) 36 (2012); 99-132. Pristupljeno 31. 8. 2022.
- ↑ 2,0 2,1 „Zbirka antičkih i srednjovjekovnih kamenih spomenika u Zemaljskom muzeju u Sarajevu”. Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 31. 7. 2022.[mrtav link]
- ↑ „Zgošćanski sljemenjak”. Zemaljski muzej. Pristupljeno 31. 7. 2022.
- ↑ „Zijad Halilović, Azra Delalić: Srednjovjekovni kameni spomenici u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovin”. ANUBiH - Godišnjak, 2021. Arhivirano iz originala na datum 2022-08-17. Pristupljeno 9. 2. 2017.
- ↑ „Nacionalni spomenici u Sarajevu”. Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 31. 7. 2022.[mrtav link]
Literatura
uredi- Ema Mazrak: Stećak sljemenjak iz Donje Zgošće kod Kaknja – novo ikonografsko tumačenje - Katedra za historiju i teoriju umjetnosti Akademija likovnih umjetnosti Sarajevo
