Manastirište u Gornjim Kijevcima
Arheološko područje Manastirište se nalazi u Gornjim Kijevcima, Gradiška, Bosna i Hercegovina.
Lokacija uredi
Lokalitet Manastirište je udalјeno 18 km južno od Gradiške, ispod prvih sjevernih obronaka Kozare, usred ravničarskog kompleksa njiva zvanom Karanovac, 18 km vazdušne linije do kojih se dolazi pravcem Gradiška – Cerovlјani – Kijevci ili nešto dužim pravcem (25 km) Gradiška – Turjak – Kijevci. Smješten je u dolini rijeke Lubine (Ljubina Rijeka), na njenoj desnoj obali. Rijeka opasuje lokalitet sa zapadne i sjeverne strane. Uz lokalitet sa zapadne strane nalazi se veoma jak izvor pitke vode za potrebe lokalnom stanovništvu.[1]
Opis uredi
Centralno mjesto na lokalitetu zauzima manastirska crkva dimenzija 17,20 x 6,50m. Zidovi crkve očuvani su do visine od 1m. Sa ovog lokaliteta ranije je nađen glagolјski natpis koga Marko Vego smatra najstarijim glagolјskim pismom u Jugoslaviji i datira ga u 10–11 stoljeće. Natpis u transkripciji može se čitati kao muško ime u dativu RADINU. Ovaj artefakt se nalazi u zbirci Muzeja RS u Banjoj Luci. U priprati manastirske crkve pronađen je ćirilični natpis na kamenu u kome se spominje Lomničin pop (sveštenik iz manastira Lomnice kod Šekovića). Natpis je datiran u 1301. godinu. Na jednom nadgrobnom spomeniku u obliku ploče upisan je poluoblom glagolјicom “TO JE (STE) MILETA STOJIĆ“. Natpis je datiran u prvu polovinu 14. stoljeća.[1]
Sjeverno od crkve nalaze se temelјi, jedan iznad drugog, dvije crkve brvnare iz osmanskog perioda. Oko manastirske crkve nalazi se veliki broj nadgrobnih spomenika (stećaka) bez ukrasa.
Jugoistočno i sjeverozapadno u odnosu na crkvu nalaze se ostaci Villae rustice sa termama, prostorijama za stanovanje, te jednim manjim i jednim većim kupatilom, kao i nekoliko pomoćnih prostorija. Prema novcu pronađenom na prostoru villae moguće ju je datirati u 3–6. stoljeće.
Nacionalni spomenik uredi
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 17. decembra 2019. godine, donijela je odluku da se Arheološko područja Manastirište proglasi za nacionalni spomenik BiH.[1] Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Amir Pašić, Goran Milojević (predsjedavajući) i Radoje Vidović.[2] Nacionalni spomenik čine: ostaci hrama manastira Karanovac, ostaci temelјa dvije crkve brvnare, villa rustica (seosko imanje) iz rimskog perioda i ćirilični natpis u kamenu zajedno sa ostalim pokretnim nasliјeđem pronađenim na lokalitetu, koji se nalazi u JU Zavičajni muzej Gradiška.
Godine 2013, izvedeni su radovi konzervacije zidova crkve prema projektu stručnjaka iz Zavičajnog muzeja Gradiška. Provedeni su i osnovni dokumentacijski radovi (izrada zatečenog stanja, snimci postojećeg stanja, fotodokumentacija) što predstavlјa podlogu svim dalјnjim konzervatorskim i restauratorskim zahvatima u svrhu bolјeg očuvanja i upravlјanja.
Izvori uredi
- ↑ 1,0 1,1 1,2 „Arheološko područja Manastirište”. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Pristupljeno 16. 3. 2024.
- ↑ „Nacionalni spomenici u Gradišci”. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Arhivirano iz originala na datum 2019-02-20. Pristupljeno 16. 3. 2024.
