Kašupski jezik
Kašupski jezik (originalno: kaszëbsczi jãzëk, Kaszëbë, pòmòrsczi jãzëk, kaszëbskò-słowińskô mòwa; poljski: Język kaszubski, nemački: Kaschubische Sprache) je zapadnoslovenski jezik, koji je maternji za oko 53.000 ljudi južno i zapadno od Gdanjska na baltičkoj obali Poljske. Jezik razume 250.000 do 300.000 ljudi.
kašupski jezik | |
---|---|
Kaszëbsczi | |
Države | ![]() |
Regije | Pomeranija |
Broj govornika | 53.000 |
Jezična porodica | indoevropski |
Pismo | latinica |
Jezični kodovi | |
ISO 639-1 | – |
ISO 639-2 | csb |
ISO 639-3 | csb |
Govornici nemaju status nacionalne, već jezičke grupe. Reč kašub potiče od kassub, što je tradicionalni ogrtač članova ove zajednice.
To je jedini živi pomeranijski jezik, dok su ostali: polapski, slovinski, ili staropomeranijski, jezici slovenskih plemena oko reke Odre, već nestali. Kašupski i slovinski jezik su veoma slični.
Kašupski je najbliskiji poljskom jeziku, sa kojim deli veći deo rečnika, gramatike i načina tvorbe reči. Najvažnije razlike u odnosu na poljski su ostaci staropruskog jezika, pozajmljenice iz nemačkog (oko 5 %), i pravila akcenta. Karakteristika kašupskog je inverzija susednih fonema u odnosu na slovenske jezike: recimo kašupski gard (grad, tvrđava) je u poljskom gród.
Istorija kašupskog jezika
urediOd 15-og veka kašupski se zapisuje latiničnim alfabetom i po pravilima poljske ortografije. Standardizacija nikada nije sprovedena, tako da pisci pišu u sopstvenim dijalektima. Najpoznatiji pisac na kašupskom bio je Florijan Čejnova (19. vek).
Sa poljske tačke gledišta, kašupski je oduvek smatran dijalektom poljskog jezika. Argumenti za ovo su jezička bliskost i činjenica da su se govornici ovog jezika uvek izjašnjavali kao Poljaci. Kašupski danas funkcioniše kao dijalekt, odnosno za usmenu komunikaciju, a manje kao pisani jezik. Zvanični jezik je i u kašupskim oblastima poljski.
U novije vreme, poljska država pomaže opstanku kašupskog jezika kroz medije i školstvo (osnovne i srednje škole).
Primer jezika
urediMolitva Bogu (Očenaš) na kašupskom:
Òjcze nasz, jaczi jes w niebie,
niech sã swiãcy Twòje miono,
niech przińdze Twòje królestwò,
niech mdze Twòja wòlô
jakno w niebie tak téż na zemi.
Chleba najégò pòwszednégò dôj nóm dzysô
i òdpùscë nóm naje winë,
jak i më òdpùszcziwómë naszim winowajcóm.
A nie dopùscë na nas pòkùszeniô,
ale nas zbawi òde złégò. Amen
Vanjske veze
uredi- kaszubia.com – Informacije o kašupskom
- Cassubia Slavica Arhivirano 2006-10-05 na Wayback Machine-u (CasS) – Međunarodni godišnjak za kašupske studije
- Uni Mannheim: Le Miror du Monde – Kašupski u Pomeraniji na istorijskim mapama POMERANIA MARCHA & PRVSSIA
- Rečnik kašupskog
- Naša Kašubija