Idžo ili Ijaw (isto tako poznati kao "Izon") je naziv za skupinu srodnih naroda koji žive uglavnom u šumskom području delte Nigera u Nigeriji te oko 2,5 miliona pripadnika. Po vjeri su animisti oko 70%, iako je prilično rasprostranjeno i katoličanstvo.

Idžoi govore jezicima koji pripadaju Niger-Kongo skupini. Idžoi su bili jedni od prvih nigerijskih naroda koji je stupio u kontakt s Evropljanima, te posrednici u trgovini s unutrašnjošću u doba prije nego što je otkriće kinina omogućilo bijelcima da se nose s endemskom malarijom.

Krajem 1990-ih je eksploatacija nafte u delti Nigera, te teritorijalna reorganizacija zemlje, dovela do eskalacije dugogodišnjih etničkih napetosti Idžoa i susjednih Itsekirija, pogotovo u gradu Warriju. Idžoi smatraju kako su naftne kompanije zagadile njihovu okolinu i ugrozile tradicionalni način život, a zauzvrat nisu dobili kompenzaciju od njih ni od federalne vlade. To je s vremenom dovelo do štrajkova, demonstracija, manjih oružanih sukoba, sabotaža i otmica koje dan-danas utječu na kretanja cijene nafte u svijetu.

Vanjske veze

uredi