Hutovo blato
Hutovo Blato je ptičji rezervat i zaštićeni pejzaž (park prirode) na jugu Bosne i Hercegovine, u blizini donjeg toka rijeke Neretve. Obuhvata močvare, jezera, vlažne livade i riječne šume. Udaljeno je samo 5 km od Čapljine s jasnim putokazima postavljenim na cesti M-17. Ulaz u park slobodan je tokom cijele godine. U parku postoji izletnička zona, kafić/restoran i nedavno obnovljeni hotel.
| Hutovo blato | |
|---|---|
 | |
| Najbliži grad | Čapljina |
| Koordinate | 43°32′40″N 17°45′0″E / 43.54444°N 17.75000°E |
| Površina | 74,11 km² (29 mi² ) |
| Osnivanje | 2006. |
| Upravitelj | Javno poduzeće Park prirode "Hutovo blato" |
To je močvara koju stvara podzemni vodeni sustav rijeke Krupe. Napaja se s vapnenastog masiva Ostrvo koji dijeli Deransko i Svitavsko jezero.[1]
Ovaj rezervat jedinstvena je oaza u surovom i škrtom kršu zapadne Hercegovine. Idealan je za ljubitelje ptica i prirode, te obitelji s djecom jer je prepun slatkovodne ribe, divljih patki, guski, liski, jastreba, čaplji, fazana, veprova i divljih konja.
Zaštićeno područje
urediPtičije stanište
urediMeđunarodni savjet za zaštitu ptica (ICBP) je 1998. godine uvrstio „Hutovo blato“ na popis važnih ptičjih staništa za migratorne i rezidentne vrste, jer je ovaj rezervat najveći ovakve vrste u ovom dijelu Europe kako površinom, tako i raznolikošću.[2] Ova submediteranska močvara okružena Deranskim jezerom dom je 240 vrsta ptica na njihovom migracijskom putu, kao i desetinama vrsta kojima je ovo stanište stalno prebivalište. U vrijeme migracija na desetine tisuća ptica preplavi ovo jezero i njegovu okolicu. Tijekom zime, u Hutovom blatu odmaraju se ptice selice i patke. Približno 63% vrsta riba koje se nalaze na lokalitetu su autohtone, što ga čini vrlo vrijednim žarištem za biološku raznolikost.
Močvarno (Ramsarsko) područje
urediProglašeno je "Ramsarskim mjestom", odnosno uvrštena je na svjetsku listu zaštićenih močvarnih područja i registrovan je pri UNESCO-vom Direktoratu u Parizu. [3] Ljudske aktivnosti poput ribolova i lova, preusmjeravanja vode u elektrane, intenziviranje poljoprivrede, urbanizacija i rastući turizam predstavljaju potencijalnu prijetnju. Promene u lokalnoj klimi takođe ugrožavaju stabilnost ekosistema, uzrokujući povećanu stopu promena staništa poslednjih godina.[4]
Park prirode
urediOdlukom Hercegovačko neretljanskog kantona iz 2006. god Hutovo blato je proglašeno zaštićenim područjem - kategorije V, zaštićeni pejzaž (park prirode). Površina područja je 7411,1 hektara i njime upravlja Javno poduzeće Park prirode "Hutovo blato".[5]
Arheologija
urediU Hutovom Blatu nalazi se arheološko nalazište Desilo, nazvan po vrelu Desilo, jednom od brojnih vrela i jezera koja nastaju na ovom prostoru. Lokalitet se sastoji od gradine, nekropole i podvodnog arheološkog dijela.[6]
Reference
uredi- ↑ Službene stranice, pristupljeno 5. februara 2015.
- ↑ Centar za istraživačko novinarstvo - cin.ba, pristupljeno 10.10.2021.
- ↑ Mapa Ramsarskih područja u Bosni i Hercegovini - Ramsar Sites Information Service(en)
- ↑ „Hutovo blato”. Ramsar Sites Information Service. Pristupljeno 9. 2. 2021.(en)
- ↑ „Hutovo blato - Odluka o načinu upravljanja Javnim poduzećem “Park prirode Hutovo blato” d.o.o. Čapljina (“Narodne novine HNŽ” broj: 2/06)”. e-prirodafbih.ba. Pristupljeno 9. 2. 2021.
- ↑ „SNJEŽANA VASILJ: Istraživanje grobne humke na lokalitetu Desilo u Hutovom Blatu - preliminarni izvještaj”. Godišnjak centra za balkanološka ispitivanja ANUBIH, Knjiga XXXVII, 45 – 78. Arhivirano iz originala na datum 2020-10-12. Pristupljeno 9. 2. 2016.
