Arheološko nalazište Desilo

Arheološko nalazište Desilo nalazi se u sklopu Parka prirode «Hutovo blato», općina Čapljina, Bosna i Hercegovina. Lokalitet je nazvan po vrelu Desilo, jednom od brojnih vrela i jezera koje nastaju na ovom prostoru zahvaljujući masi podzemnih voda rijeke Trebišnjice. Lokalitet se sastoji od podvodnog arheološkog dijela, nekropole i gradine.

Istraživanja

Podvodni dio

U prvim istraživanjim lokalitea 1972. godine su pronađeni ostaci drvenog čamca monoksila, izrađenog od izdubljenog hrastova debla i dvije skupine amfora na dubini od 8 do 10 metara. Amfore su tipološki određene kao tip Lamboglia 2 i prema njima je lokalitet datiran u II i I stoljeće p.n.e. Za čamac je utvrđena starost od 450 godina (srednjovjekovni).

Nova istraživanja provedena su 2007. i 2008. Godine pod vodstvom Snježane Vasilj. Voditelj podvodnih zaštitnih istraživanja bio je Mario Jurišić sa Hrvatskog restauratorskog zavoda.

U najdubljem istraženom sloju, koji je pripadao ranom bronzanom dobu, pronađena je keramika koja pripada Cetinskoj kulturnoj grupi. Taj prahistorijski horizont pod vodom je dio kopnenog dijela, jer u prahistoriji jezero nije postojalo.

Starijem i mlađem željeznom periodu, pripadaju pronađena bronzana sjekira sa dvostrukim visokim zaliscima podunavskog tipa i željezno listoliko koplje.

Antičkom periodu pripadaju amfore, tipa Lamboglia 2. Ostaci plovila uz amfore su iz srednjeg vijeka (rezultati analize C 14 provedene u laboratoriju za mjerenje niske aktivnosti Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu).

Nekropola

Nekropola je tumul oblika elipse, izgrađen od kamenja nepravilnog oblika od 20 do 80 cm. Uz samu konstrukciju nađeno je više fragmenata amfora kakvi se u većim količinama nalaze i na terasama gradinskog naselja. Na više mjesta nađeni su tragovi gareži i paljevine. Na otkopanom dijelu nekropole, otkriveno je ukupno 18 grobnih cjelina sa 24 skeleta, a dio je bez skeleta.

Zaključak

U Desilu je dosad registrirano oko 1300 nalaza. Istraživanja pokazala su kontinuitet naseljavanja od ranog bronzanog doba, preko željeznog doba i vremena ilirskog plemena Daorsa, do vremena rimske dominacije i kasnoantičkog razdoblja. Potpuna i tačna kulturno-historijska interpretacija još uvijek ostaje otvorena. Razlozi su:

• nestručno vađenje nalaza iz vode, uglavnom amfora, i njihov smještaj po privatnim zbirkama
• neprestana devastacija lokaliteta (izgradnja HE Čapljina sa jezerom, izgradnja puteva i stambenih objekata, poljoprivredni radovi).
• U toku istraživanja došlo je do razlaza među učesnicima istraživanja. Od tada je nejasna sudbina lokaliteta, vlasništvo nad nalazima i interpretacija rezultata.

Literatura

• V. ATANACKOVIĆ, - Arheološko nalazište na području Hutova blata, Hercegovina – časopis za kulturno i istorijsko nasljeđe, Mostar, 1981.
• N. CAMBI, - Amfore kasnorepublikanskog doba i njihova produkcija u Dalmaciji. Posebna izdanja Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine 95, knjiga 27, Sarajevo, 1991
• Snježana Vasilj – Igor Miholjek: Izvještaj o II fazi podvodnih arheoloških radova na lokalitetu Desilo u Bajevcima – Hutovo blato, arhiva HRZ-a, Zagreb, 2008
• Vesna Zmaić, Igor Miholjek - Podvodno arheološko istraživanje lokaliteta Desilo – Hutovo blato, Odjel za podvodnu arheologiju Zagreb

Vanjski linkovi

• Kako je i zašto zao gospodar uništio Hutovo blato
• Značajke lokaliteta Desilo Arhivirano 2017-08-17 na Wayback Machine-u
• Hrvatska „prisvojila“ otkrića u Hutovom blatu
• Senzacionalna otkriža u dolini Neretve