Filippo Tommaso Marinetti

Filippo Tommaso Marinetti, (Aleksandrija, 22. XII 1876. - Bellagio, 2. XII 1944.), talijanski književnik.

Filippo Tommaso Marinetti

Pjesnik, romanopisac i dramaturg, Marinetti se proslavio prvenstveno kao začetnik futurizma, prve među avangardama 20. stoljeća. U 11 točaka svojeg Manifesta futurizma, objavljenog u francuskim novinama Le Figaro 1909. g., on ustanovljuje novu etiku i estetiku, najavljuje poetiku koja će opjevati brzinu, stroj, opasnost, agresiju, odvažnost, te objavljuje rat prošlosti i tradiciji ("mi želimo uništiti muzeje, knjižnice, akademije svake vrste". Uslijedili su i drugi manifesti od kojih je posljednji, Manifest futurističke fotografije, izašao 1930. godine.

Marinetti je pisao na talijanskom i francuskom jeziku.

Svoje prve pjesme na francuskom jeziku objavljuje u pariškim i milanskim časopisima i koje su zapažene prvenstveno u Francuskoj od pjesnika kao što su Catulle Mendès i Gustave Kahn. U ovom razdoblju piše u slobodnom stihu u simbolističkom stilu u kome se osijeća utjecaj Stéphane Mallarméa i najviše Gabriela D'Annunzija.

Njegovi odnosi s d'Annunzioo su od samih početaka ambivalentni: na pariškoj se sceni ova dva pjesnika doživljavaju kao rivali, uspjeh d'Annunzija zasjenio je mlađeg kolegu, koga često doživljavan kao izvor iz prve ruke anegdota o d'Annunziju. Marinettijevo stvaralaštvo se razlikuje od d'Annunzijevog po osjećaju za jezovitost i grotesku.

Između 1905. i 1909. vodi (u početku u suradnji sa Semom Benellijem i Vitalianom Pontijem) milanski časopis Poesia, kojega je osnivač i financijer. U početku je to eklektička revija koja Italiju upoznaje s još nepoznatim francuskim i belgijskim simbolistima. Tek 1909. postaje službeno glasilo novog pjesničkog pokreta, Futurizma.

Marinetti je svoje ideje nastojao godine 1918. ostvariti kroz Futurističku političku stranku, da bi je godinu dana kasnije priključio Mussolinijevom fašističkom pokretu, ali kasnije fašisti odbacuju futurizam proglasivši ga degenerativnom umjetnošću (Arte degenerata).

Riječka epizoda. Uskoro nakon što D'Annuzijevi legionari okupiraju Rijeku, Marinetti u septembru 1919. dolazi u Rijeku najavljujući "Futurističku poemu Rijeke" (Poema futurista di Fiume), ali uskoro dolazi u sukob s monarhistom D'Annunzijom koji ga protjeruje zbog njegovog organiziranja 'republikanske pobune'.

IzvoriUredi

Rocchi Ilaria, Il sogno incandescente, Panorama N.11 (2020), Fiume-Rijeka