Egerija (mitologija)
„Egerija” preusmjerava ovdje. Za druge osobe istog imena, v. Egerija (razvrstavanje).Egerija (latinski: Egeria ili Aegeria) bila je, u rimskoj mitologiji, izvorska nimfa koje se poštovala u Ariciji zajedno s boginjom Dijanom,[1] kao i s Kamenama (Muzama) kod Kapenskih vrata u Rimu, u podnožju brežuljka Celija.[2][3] Trudnice su joj prinosile žrtve da bi im olakšala porođaj.[4]
Etimologija uredi
Ime ove nimfe možda je povezano s glagolom egerere ("izneti, izbaciti"), jer, kako kaže Sekst Pompej Fest, "njoj su prinosile žrtve trudnice verujući da će im pomoći da brzo iznesu plod".[5] Prema drugoj varijanti, njeno je ime povezano s rimskim rodom Egerijevaca (gens Egeria).[6][7]
Mitologija uredi
Prema mitu, Egerija je bila ljubavnica ili supruga rimskog kralja Nume Pompilija. U Aricijskoj šumi poučavala je Numu kako treba vladati i kakvo poštovanje treba ukazivati bogovima. Nakon Numine smrti povukla se u Ariciju, gde je prolila toliko suza, da ju je boginja Dijana pretvorila u izvor.[4][8] U Vergilijevoj Eneidi Egerija je grčkom junaku Hipolitu rodila Virbija,[1] koji je bez sumnje bio lokalni italski heroj; ovo je upečatljiv primer načina na koji je poštovanje jednog grčkog božanstva ili heroja bilo "nakalemljeno" na poštovanje jednog čisto italskog junaka.[3]
Reference uredi
- ↑ 1,0 1,1 Vergilije, Eneida, VII, 762–764; 775.
- ↑ Phillips 2003, str. 510
- ↑ 3,0 3,1 Schmitz 1867, s.v.Aegeria
- ↑ 4,0 4,1 Srejović & Cermanović-Kuzmanović 1989, s.v. Egerija
- ↑ Fest, O značenju reči, s.v. Egeriae nymphae (str. 54, ed. Thewrewk).
- ↑ Tit Livije, Od osnivanja Grada, I, 21, 3; I, 38, 1
- ↑ Fest, O značenju reči, s.v. Manius Egeri (str. 124, ed. Thewrewk).
- ↑ Ovidije, Metamorfoze, XV, 487–551.
Literatura uredi
- Phillips, C. Robert (2003), „Fulgentius, Fabius Planciades”, S. Hornblower & A. Spawforth (eds.), Oxford Classical Dictionary (3rd rev. izd.), Oxford, ISBN 9780198661726
- Schmitz, Schmitz (1867), „Aegeria”, Smith, William, Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology, Boston
- Srejović, Dragoslav; Cermanović-Kuzmanović, Aleksandrina (1989). Rečnik grčke i rimske mitologije. Beograd: Srpska književna zadruga.