1858. 1926. Dragutin J. Ilić (nekada: Ilijć; Beograd, 2. februar[1] ili 14. februar[2] 1858. — 1. mart 1926) bio je srpski književnik, dramaturg, novinar i političar.[3] Između ostalog, pisac je prve naučnofantastične drame na svetu Posle milion godina (1889).[4]

Dragutin Ilić


{{{tekst_uz_sliku}}}

1858. februar 1858.
Beograd BeogradKraljevina Srbija
1926. mart 1926.
Beograd BeogradKraljevina Jugoslavija

Biografija uredi

Potiče iz poznate pesničke porodice Ilića: otac mu je bio Jovan Ilić, a brat Vojislav Ilić. Počeo je da piše još od gimnazijskih dana sarađujući u časopisima Javor i Otadžbina.

Najviše zanimanja u pisanju pokazao je za poeziju i dramu. Narodno pozorište u Beogradu je 1. mart 1881. izvelo njegovu dramu Vukašin. Na istoj pozornici je do 1906. izvedeno desetak njegovih dramskih dela.

Na povlačenje iz književne javnosti dobrim delom uticalo je to što ga Jovan Skerlić nije uvrstio u svoju Istoriju nove srpske književnosti. Pred kraj života Ilić se potpuno povukao provodeći buran život i negirajući grupu okupljenu oko Srpskog književnog glasnika, što je dodatno uticalo na rani književni zaborav.

Iz političkih razloga 1888. prebegao je u Rumuniju radeći kao konobar i trgovački pomoćnik. Nakon toga je otišao u Zagreb radeći u listu Srbobran, a 1889. se vraća u Srbiju gde više nije mogao naći posao u državnoj službi. Nedugo zatim po drugi put je emigrirao, sada u Sremske Karlovce. Sarađivao je u časopisima Brankovo kolo, Bosanska vila, Zora, Nada, Zastava te u Letopisu Matice srpske.

Od 1901. u Bukureštu pokreće list Pravoslavni istok koji je izlazio na ruskom i francuskom jeziku, a bio je namenjen ruskoj publici za obaveštavanje o propustima ruske politike na Balkanu. List je uskoro bio zabranjen, a Ilić se vraća u Srbiju i ponovo se bavi književnim radom.

Za vreme Prvog svetskog rata odlazi u Rusiju gde vodi propagandu o borbi Srbije, a u Odesi prikuplja jugoslovenske dobrovoljce. Već zaboravljen u književnoj stvarnosti, umro je 1926. godine.

Delo

Pisao je pesme, romane, pripovetke, putopise i drame. Budući da je bio jako dobar poznavalac pozorišta, pisao je referate i kritike o pojedinim predstavama kao i pozorištu uopšte. Napisao je 13 drama, najčešće s motivima prolaznosti i tragičnosti koje su rezultat njegovog nezadovoljstva okolinom, ali i samim sobom. Njegovi likovi uglavnom su u borbi sa društvenom sredinom u kojoj se nalaze.

Bibliografija uredi

 
Dragutin Ilić, krajem 19. veka
2

Izvori uredi

 
Dragutin Ilić, snimljen početkom 20. veka, snimak: Milan Jovanović
  1. Kovijanić, Gavrilo. Dragutin J. Ilijć: Sjaj njegovog života i stvaralaštva, Stručna knjiga, Beograd, 1991, str 64.
  2. Volk, Petar. "Ilić, J. Dragutin", odrednica u: Pisci nacionalnog teatra, Muzej pozorišne umetnosti Srbije, Beograd, 1995, str 458.
  3. "Dragutin J. Ilić" (biografska odrednica) Arhivirano 2020-08-09 na Wayback Machine-u u: Srpska književnost u književnoj kritici: Drama XI, priredio Raško V. Jovanović, Nolit, Beograd, 1973.
  4. Živković, Zoran. „Dragutin J. Ilić“, Enciklopedija naučne fantastike, „Prosveta“, Beograd 1990.

Literatura uredi

  • Popović, Relja Z. Dragutin J. Ilijć : 1858-1926 : život i rad, Narodna štamparija, Beograd, 1931.
  • Leovac, Slavko. „Dragutin Ilić“, Portreti srpskih pisaca XIX veka, SKZ, Beograd 1978, str. 272-281
  • Ilić, Dragutin. Posle milijon godina • Sekund večnosti. Priredio i pogovor napisao Sava Damjanov. Narodna biblioteka Srbije, Beograd, i Dečje novine, Gornji Milanovac, 1988.
  • Kovijanić, Gavrilo. Dragutin J. Ilijć : Sjaj njegovog života i stvaralaštva, Stručna knjiga, Beograd, 1991.
  • Volk, Petar. "Ilić, J. Dragutin", odrednica i teatrografija u: Pisci nacionalnog teatra, Muzej pozorišne umetnosti Srbije, Beograd, 1995,
  • Porodica Jovana Ilića u srpskoj književnosti i kulturi: zbornik radova, urednice Marta Frajnd i Vesna Matović, Institut za književnost i umetnost, Beograd, 2003.

Spoljašnje veze uredi

Dragutin J. Ilić