Dos Pilas je pretkolumbovsko arheološko nalazište civilizacije Maja smješteno u današnjem departmanu Petén u Gvatemali. Njegove ruševine datiraju iz Kasnog klasičnog perioda, kada je na tom mjestu godine 629. podignuto vojno uporište grada-države Tikal sa namjerom da kontrolira trgovačke rute u regiji Petexbatún, posebno u dolini rijeke Pasion.[1] In AD 648 Dos Pilas se kasnije odmetnuo od Tikala i postao vazalna država Calakmula, iako su prva dva kralja Dos Pilasa nastavila koristiti tikalske amblemske glifove.[2][3] Dos Pilas se ubrzo razvio u vojnu silu te počinjao napadati i osvajati susjedna područja, tako da su pod njegovu kontrolu došli Itzan, Arroyo de Piedra i Tamarindito. Dos Pilas i susjedni grad Aguateca su na kraju postali dvostruka prijestolnica jedne te iste dinastije.[4] Ta je država od historičara nazvana Kraljevina Petexbatun, po Jezeru Petexbatún povezanom sa rijekom Pasión.[5] Dos Pilas je godine 761. napušten, a posljednji tragovi nastanjivanja datiraju sa početka 9. vijeka.

Centralni trg Dos Pilasa.
Dos Pilas
Grad
629–761
Glavni grad Dos Pilas
Vlast Monarhija
President
 - 648–692 B'alaj Chan K'awiil
 - 698–726 Itzamnaaj K'awiil
 - 727–741 Ucha'an K'in B'alam
 - 741–761 K'awiil Chan K'inich
Historijska era Kasni klasični period
 - Uspostava
 - osvajanje od strane Calakmula 648
 - pokoravanje Seibala 735
 - napuštanje

Dos Pilas daje važan uvid u suparništva i političke intrige koje su karakterizirale svijet Maja u Kasnog klasičnom periodu. Najveći dio historije Dos Pilasa se može rekonstrurirati, u detaljima i opsegu kakav nema premca kod drugih majanskih gradova i naselja.[6]

Dos Pilas je otkriven 1953-54. a prve ekspedicije pokrenute 1960. Godine 1970. ga je Gvatemala proglasila Nacionalnim spomenikom.

Izvori uredi

  1. Salisbury, Koumenalis & Barbara Moffett 2002.
  2. Webster 2002, p. 263.
  3. Webster 2002, p. 275.
  4. Martin & Grube 2000, pp. 54–67.
  5. Sharer & Traxler 2006, p.386.
  6. Martin & Grube 2000, p. 55.

Eksterni linkovi uredi