Dlake su nitaste izrasline građene od bjelančevina, koje postoje samo u sisavaca.

Ljudska dlaka pod povećanjem od 200 puta
Ljudska dlaka pod povećanjem od 200 puta
Poprečni presjek dlake
krv

One izlaze iz epiderme, iako izrastaju iz folikula koje su smještene dublje, u dermi. Iako mnogo drugih organizama, pogotovo kukaca, imaju nitaste izrasline, one se ne smatraju dlakama. Takve "dlake" (trihomi) postoje i kod biljaka. Izrasline te vrste kod člankonožaca, kao što su insekti i pauci, nazivaju se čekinje. Sve dlake na tijelu sisavaca (osim ljudi), uključujući i "kosu" čine krzno. Postoji i mnogo vrsta mačaka, pasa i miševa koji imaju malo ili uopće nemaju krzno. Kod nekih vrsta, krzno postoji u samo nekim razdobljima života.

Osnovni građevni materijal dlake je keratin. Keratini su bjelančevine, dugih lanaca (polimeri) aminokiselina.

Glavni članak: Kosa

Kosa je skup vlasi (dlaka) koje postoje samo u sisavaca, i to samo na glavi.

Ljudska kosa je mnogo duža nego kod ostalih sisavaca (dlake na glavi), a dlake su raspoređene gušće nego na ostatku tijela. Prosječno ljudsko tjeme ima oko 100 000 folikula. Tijekom života iz jedne folikule može izrasti 20 različitih vlasi.

Rast i razvoj dlaka na tijelu

uredi

Na različitim dijelovima ljudskog tijela rastu različite vrste dlaka. Od djetinjstva prema starosti, dlake pokrivaju cijelo tijelo, osim dijelov kao što su usne, dlanovi, pupak, tabani i neki vanjski dijelovi genitalija, bez obzira na spol i rasu. Gustoća dlaka varira od osobe do osobe.

Rasteća razina muških hormona (androgena) u pubertetu uzrokuje transformaciju malih dlačica u stidne dlake na pojedinim dijelovima tijela.