Cvrcka - Цврцка
Посебни резерват природе Кањон Цврцке 3.jpg
Cvrcka u Posebnom rezervatu prirode
"Kanjon Cvrcke"
Lokacija
Države BiH
Hidrografija
Izvor
  – aps. visina
obronci Čemernice
1.200 m
Dužina 12 km
Pritoke Bukovica
Hidrologija
Ulijeva se u Vrbanjau
Transport
Plovnost Nije plovna

Cvrcka je najveća lijeva pritoka Vrbanje. Izvire na sjevernim padinama Čemernice, na vododijelnici između Jakotine (lijeva pritoka iste rijeke) i potoka koji se ulivaju u Ugar. Formiraju je dvije čelenke: Međurača (izvor na oko 1200 m) i Vukača (izvor na oko 1150 m).

Nakon ušća jedine veće pritoke – Bukovice, ulazi u duboki, strmi i nepristupačni kanjon, čija dubina na nekim mjestima iznosi više od 500 m u odnosu na okolni plato. Iz njega izlazi u ljevkasto polje neposredno prije Večića, koje se proširuje u relativno prostrano Večićko polje. Tu je i njeno ušće, na oko 300 m nadmorske visine. Pri izlazu iz kanjona, u ovu rijeku se obrušavaju atraktivne Vilenske vode, u vidu zavjese od mlazeva raspršene vode, sa visoke lijeve obale od sedre.[1][2][3]

Zahvaljujući zaštitićenosti nedostupačnog kanjona, Večići su, u sjevernoj Bosni, najduže odolijevali napadima srpskih snaga (uključujući i JNA avijaciju!). Iscrpljeni glađu i nedostatkom snabdijevanja, dio boraca i većina civila, uz ogromne žrtve, probili su se na slobodnu teritoriju Travnik.

Od ušća Cvrcke, sva bošnjačka i hrvatska naselja, uzvodno duž rijeke Vrbanja (do Kruševa Brda) i nizvodno (do Banjaluke) su također temeljito uništena, uključujući male ekonomske i privatne objekte. Prema dostupnim zapisima, Večići su potpuno uništeni, a već postojeće (bošnjačko) stanovništo je ubijano, bez obzira na pol i starost (od novorođenčadi do ljudi u dubokoj starosti. Ostatak je protjeran.[4][5][6][7][8][9].Kolona od njih više od 180 je zarobljena na području Grabovice, gdje im se gubi svaki trag. Njihovi posmrtni ostaci još uvijek nisu pronađeni – registrirani su kao nestale osobe u Bosni.

LiteraturaUredi

  1. Mučibabić B. Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod Bosne i Hercegovine u Sarajevu.
  2. Spahić, M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1: 250.000). Izdavačke kuće "Sejtarija", Sarajevo.
  3. kartabih
  4. Gutman R. (1993): A witness to genocide: The 1993 Pulitzer Prize-Winning Dispatches on the "Ethnic Cleansing" of Bosnia. Macmillan Publishing Company, Inc., New York, ISBN-13:9780020329954
  5. Beč J. (1997): Pucanje duše. Samizdat B92, Beograd, ISSBN 86-7208-010-6.]
  6. http://www.sense-agency.com/tribunal_%28mksj%29/odiseja-i-stradanja-muslimana-iz-sela-hrvacani.25.html?cat_id=1&news_id=14020
  7. http://sim.law.uu.nl/sim/caselaw/tribunalen.nsf/916e42fab31a4183c125720a007df8fe/2de339a9a7611841c12571fe004be20a?OpenDocument
  8. http://www.ictytranscripts.org/trials/brdanin/030527IT.htm
  9. http://www.federalna.ba/bhs/vijest/79378/nepoznata-sudbina-vise-od-160-bosnjaka-grabovice

Pogledajte takođerUredi