Bitka kod Sigeta

Bitka kod Sigeta (mađarski: Szigetvári csata, turski: Zigetvar Kuşatması) ili Opsada Sigeta odvijala se od 6. Augusta 1566 do 8. Septembra 1566 između Habzburške monarhije i Osmanskog Carstva na području grada Sigeta u današnjoj Mađarskoj. Kršćansku vojsku predvodio je bivši Hrvatski ban i general u službi Habzburgovaca Nikola Šubić Zrinski, čija je vojska brojala oko 2000-3000 ljudi.[11] Turska vojska sačinjavala je oko 100000 jedinica predvođena sultanom Sulejmanom.[12] Ishod bitke je bila pirova pobjeda Turaka, pri čemu su snosili iznimne gubitke među kojima je i i preminuće Osmanskog sultana. [13]

Opsada Sigeta
Bitka kod Sigeta
Segment austro-turskih ratova i osmanskih ratova u Evropi
Johann Peter Krafft 005.jpg
Lokacija 46°03′02″N 17°47′50″E / 46.050663°N 17.797354°E / 46.050663; 17.797354Koordinate: 46°03′02″N 17°47′50″E / 46.050663°N 17.797354°E / 46.050663; 17.797354

Szigetvár, Mađarska, Habsburška Monarhija

Ishod osmanska Pirova pobjeda[1][2][Note 1]
Teritorijalne
promjene
Osmanlije zauzele tvrđavu Szigetvár i pripojili je Budimskom elajetu
Sukobljene strane
Flag of the Habsburg Monarchy.svg Habsburška Monarhija
Fictitious Ottoman flag 2.svg Osmansko Carstvo
Komandanti i vođe
Nikola Šubić Zrinski Sulejman I
Snage
2300[3]–3,000[4] Hrvati i Mađari[5][Note 2]
  • 600 za borbu spremnih na kraju opsade[6]
100.000[7][8][Note 3]
  • 80.000 Osmanlija
  • 12.000–15.000 Tatara
  • 7,000 Moladavaca
Žrtve i gubici
teški;
  • Nikola Zrinski poginuo u posljednjem okršaju.
  • skoro cijeli garnizon nestao, od toga 2,300–3000 umrlih u borbi.
teški;
  • Sulejman umro tokom opsade prirodnom smrću.
  • 10.000[4]–15.000[9][10] poginulih ili umrlih od bolesti.

PovezanoUredi

NapomeneUredi

  1. Iako su Turci u vojničkom smislu pobijedili, rezultat se obično tumači kao "Pirova pobjeda", s obzirom na teške turkse gubitke i smrt sultana Sulejmana. Bitka je također usporila osmansko napredovanje prema Beču i nastavak ekspanzije u Evropu.
  2. Većina branitelja su bili Hrvati što se izričito navodi u jedinom izvještaju iz prve ruke, napisanom u tekstu "Podsjedanje i osvojenje Sigeta" čiji je autor Franjo (Ferenc) Črnko bio komornik Zrinskog i jedan od preživjelih sudionika bitke. Kasnija djela "Vazetje Sigeta grada" (1573) Brnea Karnarutića, "Szigeti veszedelem" (1647) Nikole VII Zrinskog i "Opsida Sigecka" (1647) Petra Zrinskog također navode da su Hrvati bili većina branitelja.
  3. Brojka od 300.000 Osmanlija koje navode neke kronike je pretjerana. Postoji određena sklonost kod nekih historičara da povisuju ove brojke kako bi istakli hrabrost brojčano inferiornih branitelja Szigetvár. Kada se sve uzme u obzir, Sulejman je 1. maja 1566. napustio Carigrad na čelu jedne od najvećih vojski kojima je ikada zapovijedao, iako je brojka bliža 100.000 nego 300.000 ljudi.

IzvoriUredi

  1. Kohn (2006), p. 47.
  2. Lázár and Tezla (1999), p. 70.
  3. Timothy Hughes Rare & Early Newspapers, Item 548456. pristup 1. XII 2009.
  4. 4,0 4,1 Lieber (1845), p. 345.
  5. Wheatcroft (2009), pp. 59–60.
  6. Turnbull (2003), p. 57.
  7. Shelton (1867), pp. 82–83.
  8. Elliott (2000), p. 117.
  9. Tait (1853), p. 679.
  10. Coppée (1864), pp. 562–565.
  11. Timothy Hughes Rare & Early Newspapers, Item 548456. Retrieved 1 December 2009.
  12. Shelton, Edward (1867). The book of battles: or, Daring deeds by land and sea. London: Houlston and Wright. str 82. - 86.
  13. Turnbull, Stephen R (2003). The Ottoman Empire, 1326–1699. New York (USA): Osprey Publishing Ltd. ISBN 0-415-96913-1.

LiteraturaUredi

  • Ágoston and Alan Masters, Gábor and Bruce (2009). Encyclopedia of the Ottoman Empire. Infobase Publishing. ISBN 978-0-8160-6259-1. 
  • Anzulovic, Branimir (2000). Heavenly Serbia: From Myth to Genocide. Pluto Press Australia. ISBN 978-1-86403-100-3. 
  • Coppée, Henry (1864). The United States service magazine. 2. New York: C. B. Richardson. 
  • Cornis-Pope and Neubauer, Marcel and John (2004). History of the literary cultures of East-Central Europe: junctures and disjunctures in the 19th and 20th centuries. Amsterdam/Philadelphia: Jonh Benjamins Publishing Company. ISBN 90-272-3452-3. 
  • Corvisier, André; Childs, John (1994). A dictionary of military history and the art of war. Wiley-Blackwell. ISBN 978-0-631-16848-5. 
  • Dupuy, R. Ernest; Dupuy, Trevor (1970). The Encyclopedia of Military History. New York: Harper & Row. ISBN 0-06-011139-9. 
  • Elliott, John Huxtable (2000). Europe divided, 1559–1598. Wiley-Blackwell. ISBN 978-0-631-21780-0. 
  • Fine, John Van Antwerp (1994). The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest. Michigan: The University of Michigan Press. ISBN 0-472-08260-4. 
  • Karnarutić, Brne (1866). Vazetje Sigeta grada. Zagreb: Narodna tiskarnica. 
  • Kohn, George C. (2006). Dictionary of wars. Infobase Publishing. ISBN 978-0-8160-6577-6. 
  • Krokar, James P. (DePaul University) (1997) The Ottoman Presence in Southeastern Europe, 16th–19th Centuries: A View in Maps, Chicago: The Newberry Library. viewable online Arhivirano 2011-08-07 na Wayback Machine-u
  • Lázár and Tezla, István and Albert (1999). Illustrated history of Hungary. Corvina. ISBN 978-963-13-4887-3. 
  • Lieber, Francis (1845). Encyclopædia Americana: A popular dictionary of arts, sciences, literature, history, politics, and biography. 13. Philadelphia: Columbia University Library. 
  • Nafziger & Walton, George F. & Mark W. (2003). Islam at War: A History. Greenwood Publishing Group. ISBN 978-0-275-98101-3. 
  • Pardoe, Julia (1842). The Hungarian castle. 3. London: Princeton University Library. 
  • Perok, Slavomil (1861) (Croatian). Zivotopisne crte grofa Nikole Subića-Zrinjskoga Sigetskoga. Narodna tiskarnica L. Gaja. 
  • Roworth, C (1840). The foreign quarterly review. 24. London: Black and Armstrong. 
  • Sakaoğlu, Necdet (2001). Bu Mülkün Sultanları: 36 Osmanlı Padişahi. Oğlak Yayıncılık ve Reklamcılık. ISBN 978-975-329-299-3. 
  • Shelton, Edward (1867). The book of battles: or, Daring deeds by land and sea. London: Houlston and Wright. 
  • Setton, Kenneth Meyer (1984). The Papacy and the Levant, 1204–1571: The Sixteenth Century. IV. Philadelphia: The American Philosophical Society. ISBN 0-87169-162-0. 
  • Tait, William (1853). Tait's Edinburgh magazine. 20. Edinburgh: Sutherland and Knox. 
  • Turnbull, Stephen R (2003). The Ottoman Empire, 1326–1699. New York (USA): Osprey Publishing Ltd. ISBN 0-415-96913-1. 
  • Wheatcroft, Andrew (2009). The Enemy at the Gate: Habsburgs, Ottomans, and the Battle for Europe. Basic Books. ISBN 978-0-465-01374-6. 
  • Fraser, Robert William (1854). Turkey, ancient and modern: a history of the Ottoman Empire from the period of its establishment to the present time. A. & C. Black. 

Vanjske vezeUredi