Bahami (engleski: The Bahamas), službeno Komonvelt Bahama (engleski: Commonwealth of The Bahamas), otočna su država u Atlantskom oceanu. Obuhvaća arhipelag od 700 otoka istočno od Floride i sjeverno od Kube. Bahami su i danas dio Commonwealtha, iako su 1973. izglasali neovisnost od Ujedinjenog Kraljevstva.

Komonvelt Bahama
Commonwealth of The Bahamas
Geslo"Forward, Upward, Onward Together"
"Zajedno, naprijed, više i dalje" (engleski)
Himna: ""March On, Bahamaland""
Lokacija Bahama
Glavni gradNassau
25°4′0″N77°20′0″W
Službeni jeziciengleski
Etničke skupine
85% crnci (posebno zapadnoafrikanci), 12% Evropljani, 3% ostali
Demonim(i)Bahamci
Government
• Monarh
Charles III
Cornelius A. Smith
• Premijer
Hubert Minnis
Nezavisnost 
• Samouprava
1967
• Puna nezavisnost
10. jul 1973.[1]
Površina
• Ukupno
13.878 km2
Stanovništvo
• Procjena za 2007
330.549[2] (177..)
• Popis iz 1990
254,685
• Gustoća
23.27 /km2
BDP (PPP)procjena za 2008 
• Ukupno
9.228 mrld. $[3] (145..)
• Per capita
27.394 $[3] (38..)
BDP (nominalni)procjena za 2008 
• Ukupno
7.463 mrld. $[3]
• Per capita
22.156 $[3]
HDI (2007)0.845
jako visok (49..)
ValutaDolar (BSD)
Vremenska zonaUTC−5 (EST)
• Ljeti (DST)
UTC−4 (EDT)
Pozivni broj+1-242
Veb-domena.bs

Povijest

uredi

Prvo tlo Novog Svijeta na koje je Kristofer Kolumbo stupio je bio otok San Salvador (ili Watling's Island) u jugoistočnim Bahamima. Na otoku je našao indijansko pleme Taino, s kojima je razmjenio darove. Na Bahamima je živjelo odo 40000 indijanaca u vrijeme kada je Kolumbo došao. Kasnije su svi porobljeni, tako da je njihovo bogato društvo brzo nestalo. Prvi engleski doseljenici su naselili otok 1650. godine, a 1718. godine su službeno postali dio Britanskog Imperija. 1964. Bahami su dobili samostalnu vlast, da bi 1973. postali samostalna država. Od samostalnosti u državi je naglo razvijen turizam i bankarstvo, tako da država danas ima treći po veličini BDP per capita u zapadnoj hemisferi.

Politika

uredi

Na čelu države je kralj Charles III, koga na Bahamima predstavlja guverner general koji se izabire po preporuci vlade. U skladu s britanskom tradicijom, Bahamima vlada dvodomski parlament Senat(sa 16 zastupnika) i Kuća zastupnika (40 zastupnika). Državu vodi vlada na čelu s premijerom. Izbori se održavaju svakih pet godina. Bahami su član Commonwealtha.

Zemljopis

uredi

Arhipelag od 700 otoka i otočića pokriva površinu od 100000 četvornih milja Atlantskog oceana. Andros je najveći otok na Bahamima i nalazi se na zapadu. Na otoku New Providence koji se nalazi istočno od Androsa se nalazi glavni grad Nassau u kojemu živi dvije trećine stanovništva. Drugi važniji otoci su Grand Bahama na sjeveru (na kojemu se nalazi drugi najveći grad u zemlji Freeport) i Inagua na jugu.

Okruzi

uredi

Sustav lokalne samouprave na Bahamima se sastoji od okruga. Taj sustav vrijedi u cijeloj zemlji, jedina iznimka je okrug New Providence čijim se poslovima vlada bavi direktno. Trenutno je na snazi sustav iz 1996. kada su definirana 23 okruga — daljnih 8 je dodano 1999. godine.

Gradovi

uredi

Gle: Popis gradova na Bahamima

Promet

uredi

Značajnije morske luke za međunarodni promet su Freeport i Nassau.

Gospodarstvo

uredi
 
Smaragdni zaljev , Great Exuma

Bahami imaju stabilno i rastuće gospodarstvo ovisno o turizmu i bankarstvu. Turizam čini više od 60% BDP-a i zapošljava skoro polovicu radnog kontigenta. Rast turizma se odražava na boom u izgradnji novih hotela i prihvatilišta za turiste.

Stanovništvo

uredi

Crnci čine oko (85%) stanovništva, a bijelci 12%. Službeni jezik je engleski kojeg razumije skoro cijelo stanovništvo. Bahamci su vrlo religiozan narod, zemlja ima najveći broj crkava po osobi na svijetu. Kršćanstvo je glavna religija, a najdominantnija crkvena zajednica je Baptistička čiji vjernici čine oko 1/3 stanovništva. Druge veće Crkve su Anglikanska i Katolička.

Određeni broj ljudi, posebno na južnim i istočnim otocima prakticiraju obeah, religiju sličnu vuduu. Vudu se također prakticira, ali gotovo isključivo u haićanskoj zajednici. -Prastanovnici su bili Lucayo Indijanci.

Kultura

uredi

Kultura Bahama je spoj afričke, europske i drugih kultura. Vjerojatno najpoznatiji glazbeni oblik sa Bahama je junkanoo.

Izvori

uredi
  1. „1973: Bahamas' sun sets on British Empire” (HTML). BBC News. 9. 07. 1973.. Pristupljeno 01. 05. 2009. 
  2. Procjene stanovništva Bahama u obzir uzimaju povećčanu smrtnost uslijed AIDS-a; to uzrokuje niži očekivani životni vijek, viši mortalitet djece i stopu smrtnosti, niži rast stanovništva i promjene u sastavu stanovništva po dobi i spolu.
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 „The Bahamas”. International Monetary Fund. Pristupljeno 22. 04. 2009. 

Vanjske veze

uredi