Austrijska Šleska

Austrijska Šleska ili Šlezija (njem. Österreichisch Schlesien, češ. Rakouské Slezsko, šl. Austrijacki Ślůnsk, polj. Śląsk Austriacki) ili Vojvodstvo gornje i donje Šleske ili Šlezije (njem. Herzogtum Ober- und Niederschlesien, češ. Vévodství Horní a Dolní Slezsko), je bilo vojvodstvo u sastavu Svetog rimskog carstva, Austrijskog carstva i Austrougarske sve do 1918.

Herzogtum Ober- und Niederschlesien (njem.)
Vévodství Horní a Dolní Slezsko (češ.)

Vojvodstvo gornje i donje Šleske
Austrijska Šleska
Zastava Vojvodstva gornje i donje Šlezije Grb Vojvodstva gornje i donje Šlezije
Zastava Grb
Schlesien Donaumonarchie.png
Vojvodstvo gornje i donje Šlezije na mapi Austrougarske
Geografija
Kontinent Evropa
Regija Srednja Evropa
Zemlja  Sveto rimsko carstvo  Austrougarska
Prestonica Tropau
Površina 5.147 km²
Stanovništvo 756.949 (1910.)
Društvo
Zvanični jezici njemački,
Govorni jezici:
češki i poljski
Religija Rimokatolicizam,
Protestantizam
Vladavina
Osnivanje 1146. (u sastavu Svetog rimskog carstva),
od 1804. dio Austrijskog carstva i
od 1867. dio Austrougarske
Prestanak 1918.
Događaji
Prethodnici i naslednici
Prethodile su: Nasledile su:
POL województwo śląskie COA.svg Vojvodtvo Ćešin Čehoslovačka (Češka Šleska) Coat of Arms of Czech Silesia.svg
Party per pale demo.svg Vojvodstvo Tropau Poljska (Autonomna pokrajina Šlezija) POL województwo śląskie II RP COA.svg
Portal:Istorija

GeografijaUredi

 
Mapa gornje i donje Šlezije iz 1880. godine.

Austrijska Šlezija je bila sastavljena od dva dijela, prekinuta oblasti Moravijom. Zapadni dio teritorije se graničio sa Njemačkom, pokrajinom Bohemijom, a mali dio ga je odvajao od granice sa Bohemijom. Istočni dio se graničio sa Galicijom, Ugarskom, Moravijom i Pruskom

Istorija[1]Uredi

Vojvodstvo gornje i donje Šlezije je postojalo još od 1146. kao dio Svetog rimskog carstva. Kasnije je podijeljeno na više dijelova. Između 1335. i 1346. je postalo dio Kraljevine Bohemije, a 1526. ga je stekla Habzburška monarhija. Godine 1742, Austrija je veći dio Šleske dala Pruskoj. Od tada pa do 1918, je mali dio Šlezije bio u sastavu Austrije i Austrougarske.

Demografija[2]Uredi

Popis stanovništva 1851. godineUredi

Po popisu iz 1851. u Austrijskoj Šleziji je bilo 438.586 stanovnika. Podaci o maternjem jeziku:

Maternji jezik Stanovništvo Procenat
slovenski jezici (poljski i češki) 223.679 51%
njemački 210.521 48%
ostali (Jevreji) 4.386 1%
ukupno 438.586 100%

Popis stanovništva 1910. godineUredi

Po popisu iz 1910. u Austrijskoj Šleziji je bilo 756.949 stanovnika. Podaci o maternjem jeziku:

Maternji jezik Stanovništvo Procenat
njemački 332.301 43,9%
poljski 239.953 31,7%
češki 183.938 24,3%
ostali 757 0,1%
ukupno 756.949 100%

GradoviUredi

Gradovi veći od 10.000 stanovnika prema popisu 1880. godine:

AdministracijaUredi

Austrijska Šleska je bila podijeljena na dva dijela, koji su se poslije revolucije 1848. u Austrougraskoj rastavili na dosta manjih teritorija-distrikta:

IzvoriUredi