Živina ili perad, je kategorija domaćih ptica koje ljudi drže u cilju skupljanja jaja, ili ubijanja zbog mesa i/ili pera. Najtipičniji primjeri peradi su članovi nadreda Galloanserae, posebno roda Galliformes (koji uključuje kokoši, prepelica|prepelice i purane) i porodice Anatidae (u redu Anseriformes), još zvani i "vodena perad" (npr. patke i guske). Perad uključuje i druge ptice koje se ubija zbog mesa, kao na primjer golubove i ostale divlje ptice, kao npr. pripadnike pod-porodice Phasianinae (npr. fazani). Izraz se koristi i za meso takvih ptica.[1][2]

Patke su vrsta peradi
Trgovac peradi

Primjeri uredi

Ptica Nepripitomljeni predak Pripitomljavanje Ubija se ili koristi za
Kokoš Divlja kokoš Jugoistočna Azija meso, perje, jaja, ukras
Patka Divlja patka/Mošusna patka razna mjesta meso, perje, jaja
Emu Emu razna mjesta, 20. stoljeće meso, pamuk, ulje
Guska Anser anser/ Anser cygnoides razna mjesta meso, perje, jaja
Paun Paun razna mjesta meso, perje, ukras, krajolik
Labud Grbavi labud razna mjesta perje, jaja, krajolik
Noj Noj razna, 20. stoljeće meso, perje, koža
Puran Divlji puran Meksiko meso, perje
Pripitomljena biserka Biserka Afrika meso, micanje napasti, "alarm"
Obični fazan Obični fazan Euroazija meso
Zlatni fazan Zlatni fazan Euroazija meso, uglavnom ukrasna
Nandu Nandu razna mjesta, 20. stoljeće meso, koža, ulje, jaja

Dijelovi peradi uredi

 
Pijetao je mužjak kokoši.

Najmesnatiji dio ptice su mišići za let na prsima, zvani "prsno" meso (prsa), a mišići za hodanje na prvom i drugom dijelu noge, zovu se "but" i "batak".

Bijelo meso ima manje mijoglobina, koji prenosi kisik, od "crnog" (tamnog) mesa, pa je zato svijetlije. Crno meso je u mišićima koji se više naprežu, pa zato u sebi imaju više masnoće. Zato se kaže da je crno meso nezdravije i ukusnije od bijelog. Ptice koje rijetko lete (puran) ili sporadično (kokoš) imaju prsa od bijelog mesa, a ptice koje često dugo lete (patke, guske i golubice) imaju prsa od tamnog mesa. Prepeličja prsa su srednje boje.

Reference uredi

  1. „Poultry”. Encyclopedia Britannica. Encyclopædia Britannica, Inc.. 2013-06-06. 
  2. Crawford, R. D. (1990). Poultry Breeding and Genetics. Elsevier. str. 1. ISBN 0-444-88557-9. 

Vidi još uredi

Vanjske veze uredi