Zapadna šizma ili Papska šizma (1378-1417) je podela koja je nastala u katoličkoj crkvi 1378. Podjela je razrješena Koncilom u Konstanzu - 1417.

Istorijska mapa podele katoličke crkve tokom zapadne šizme

Kardinali pod pritiskom rulje biraju Talijana za papu uredi

Šizma je nastala zbog povratka papa iz Avignona u Rim. Grgur XI. je okončao Avinjonsko papstvo povratkom u Rim 1378. Kad je Grgur XI umro okupljeni kardinali održavaju konklavu i biraju novog papu. Građani Rima su se pobunili, jer su se bojali da će kardinali izabrati Francuza za papu. Većina kardinala su bili Francuzi, jer su period prije toga većina papa bili Francuzi. Zbog tog pod pritiskom rulje kardinali biraju 1378. Talijana Urbana VI.

Kardinali biraju novog papu Francuza uredi

Kako se novi papa zamjerio kardinalima, oni su svoj Ekumenski koncil preselili iz Rima u Fondi, gde su 20. septembra 1378. izabiru rivalskog Antipapu Klementa VII, koji se ponovno seli u Avignon.

Raskol, dio katoličkih država podržava jednog, a dio drugog papu uredi

Katolička crkva se našla u velikim nevoljama. Dotad su postojali antipape, tj pape izabrane rivalskim frakcijama. Sada su prvi put obojica papa izabrani od legitimnih lidera crkve, tj od kardinala. Vladari po Evropi su trebali odabrati kojega papu da podržavaju. Avinjonskog papu su podržali: Francuska, Aragon, Kastilja, Cipar, Burgundija, Grofovija Savoja, Napuljsko Kraljevstvo i Kraljevina Škotska. Rimskog papu su podržali: Danska, Kraljevina Engleska, Flandrija, Sveto Rimsko Carstvo, Mađarska, , Irska, Norveška, Poljska i Švedska i grofovije po Sjevernoj Italiji

Nacionalne i frakcijske podjele pomogle su da šizma preživi početne pape koji su započeli sa šizmom. Održavala su se dva sjedišta katoličke crkve, jedno u Rimu, a drugo u Avignonu.

Sabori u Pisi i Konstanzu uredi

Održan je crkveni Koncil u Pisi 1408. sa namjerom da se riješi spor, pa oni izabiru trećeg papu, antipapu Aleksandra V. Njega nasleđuje antipapa Ivan XXIII.

Konačno su na Koncilu u Konstanzu 1417. Ivan XXIII i Benedikt XIII svrgnuti, a Grgur XII. je podnio ostavku, tako da je izabran zajednički - jedinstveni novi papa Martin V. i time je okončana zapadna šizma. Na taj način je linija papa iz Rima priznata kao legitimna linija. Otada je proglašeno da Ekumenski koncil ne može smjeniti papu. Izbor pape može poništiti jedino sam papa.

Vidi još uredi