Wikipedija:Sistematska pristranost

Iako neutralnost, odnosno nastojanje da se čitateljima pruži najobjektivnije moguće informacije o nekoj temi, predstavlja jedan od temelja Wikipedije, njen sadržaj u nekim slučajevima ne postiže taj cilj, pri čemu uzrok ne mora biti eventualna pristranost urednika ili administratora koliko određene objektivne okolnosti, kao što su njihovo porijeklo, obrazovanje ili lični interesi koji će ponekad potaknuti da se pristranost pojavi bez umišljaja, odnosno svjesnog nastojanja da se određeni stav promovira nauštrb drugih. U takvim slučajevima se govori o tzv. sistemskoj pristranosti.

Oblici sistemske pristranosti

• Najčešći oblik sistemske pristranosti na Wikipedijama, uključujući sh.wiki, jest daleko veća pokrivenost određenih tema u odnosu na druge, pri čemu se ističe njihovo geografsko određenje. Tako će npr. teme usko vezane vezane uz područje bivše Jugoslavije, odnosno zemlje srpskohrvatskog govornog područja biti daleko temeljitije i iscrpnije obrađene nego šire teme vezane uz cijeli svijet, uključujući i neke koje objektivno imaju daleko veću važnost i relevantnost za čitatelje (osnove globalne ekonomije i financijskih sistema). Takva je pristranost, s druge strane, sasvim razumljiva, s obzirom da najveći broj urednika dolazi sa srpskohrvatskog govornog područja, odnosno nastoje pisati o temama koje ih zanimaju i sa kojima su neposredno upoznati, odnosno za koje nije potrebno pratiti zbivanja, odnosno medije i literaturu na stranim jezicima.

• Recentizam predstavlja drugi značajni oblik sistemske pristranosti, pri čemu se podrazumijeva daleko veća pokrivenost događaja ili tema u najbližoj prošlosti nauštrb događaja ili tema vezanih uz dalju prošlost. On se može objasniti ne samo time da je urednicima daleko lakše pisati o temama i događajima vezanim uz njihova neposredna ili posredna iskustva, nego i time da su masovni mediji u pravilu skloniji detaljno i iscrpno pratiti aktualne događaje te tako urednicima pružati obilje građe za nove i iscrpne članke. Opasnost kod recentizma predstavlja nedostatak perspektive, odnosno ispravnog tumačenja nekih događaja, koje objektivno može pružiti tek tok vremena, kao i komercijalna orijentacija današnjih medija na infotainment i žutilo koje određenim temama i fenomenima daju značenje koje one objektivno ne zaslužuju.

• Treći oblik sistematske pristranosti se javlja kada urednici, čak i kada se trude biti objektivni, sadržaj članaka nesvjesno ispunjavaju predrasudama smatrajući da je "opća uvriježenost" ili "ispravnost" određenih stavova isto što i njihova objektivnost; u mnogim slučajevima su ti stavovi posljedica uticaja okoline, obrazovanja, medija ili društva u cjelini, a u nekim se mogu javiti i kao svojevrsna antiestablišmentska reakcija na njih. Neki od bliskih primjera takve sistemske predrasude se može vidjeti kroz okcidentalizam, eurocentrizam, balkanocentrizam, "jugocentrizam", "serbocentrizam", "kroatocentrizam" i brojne druge oblike "centrizama" koji se, često bez stvarne namjere, pojavljuju u sadržajima članaka. Jedan od primjera bi bila rečenica "14. 2. slavimo Dan zaljubljenih" koja sugerira da je slavljenje Dana zaljubljenih na taj dan "ispravno"; drugi primjer može biti "XY je grad u Okrugu YZ" pri čemu se jednostavno zaboravi o okrugu koje suverene države je riječ. Pravne teme će, pak, biti tretirane daleko češće sa stajališta evropskog kontinentalnog nego anglosaksonskog običajnog prava; religijske teme će biti obrađivane sa stajališta abrahamskih religija pri čemu će katoličanstvo i pravoslavlje imati prednost pred protestantizmom, a sunitsko viđenje islama prednost pred šijitskim. Snažan uticaj američke popularne kulture na ostatak svijeta, kao i dominacija engleskog kao najrasprostranjenijeg i najčešće korištenog od svih ne-maternjih jezika, pak, sa sobom povlači daleko veću izloženost američkom pogledu na svijetu i daleko veći poticaj za bavljenje američkim temama nauštrb nekih drugih, odnosno korištenje wikipedije na engleskom jeziku kao izvora i multipliciranje njenih problema sa sistemskom pristranošću.

Kako se boriti protiv sistemske pristranosti

• U člancima treba izbjegavati izraze "mi" ili "naš", odnosno valja uvijek uzeti u obzir da je Wikipedija namijenjena *svim* čitateljima, uključujući i one kojima srpskohrvatski nije maternji, odnosno koji nemaju nikakve neposredne veze sa srpskohrvatskim govornim područjem.
• Nikada se ne smije pretpostaviti da će značenje nekog izraza - koje je "opće razumljivo" u nekoj zemlji ili široj zajednici - biti shvaćeno izvan nje. Na primjer, izraz "Domovinski rat" ima sasvim drukčije značenje u Hrvatskoj nego u Rusiji. Nadalje, treba izbjegavati sve izraze koji se mogu protumačiti kao šibolet.
• Ako se, pak, koriste izrazi kao "domaći" ili "inostranstvo", uvijek mu se mora dati kontekst ili, kada je to moguće, koristiti navodnike.
• Kada se opisuje neka općenita tema, njen prikaz kroz "domaće" primjere nikada ne smije biti glavni dio teksta. Npr. državna uprava u Srbiji može biti ili predmet zasebnog članka Državna uprava u Srbiji ili zasebne i pod tim imenom označene sekcije članka Državna uprava; nikada ne smije biti *jedini* sadržaj članka, odnosno opisu državne uprave u Srbiji mora prethoditi uvod koji daje definiciju što državna uprava znači općenito, odnosno što se pod time može podrazumijevati u svakoj zemlji svijeta.
• Ukoliko se naiđe na članak čiji sadržaj, po mišljenju čitatelja, predstavlja primjer sistemske pristranosti, on ga može označiti sa šablonom {{Globalizuj}}.