Vladimir Popović (pjesnik)

(Preusmjereno sa stranice Vladimir Popović (pisac))

Vladimir Popović (Zadar, 12.2. 1910. - Zagreb, 23.12. 1995.) bio je hrvatski i jugoslavenski pjesnik i pisac. Pučku školu i gimnaziju je pohađao u Šibeniku, a za drugog svjetskog rata je sudjelovao u partizanskom pokretu. Od 1957. je bio umjetnički direktor Zagreb filma, a od 1982. redovni član HAZU. Uređivao je pjesničke antologije. Dobitnik je nagrade Vladimir Nazor za životno djelo.

Biografija

uredi

Vladimir Popović rodio se 12. II 1910. u Zadru. Realnu gimnaziju pohađao je u Šibeniku. Početkom 1930-ih godina, prilazi revolucionarnom radničkom pokretu. Zbog ilegalnog rada (kao član KPJ) osuđen je 1933. godine na 14 mjeseci zatvora. Od tada je često hapšen i zatvaran. Javio se prvim stihovima u prijeratnim omladinskim revijama Omladini i Barčevoj Mladosti, a uoči rata u Savremeniku.[1]

 
Vladimir Popović u Bosni

Sudjelovao je kao partizanski borac u NOB-u od 1941. godine. U toku rata surađivao je u štampi NOB-a, NOP-a i u organu KPH Naprijed.

Od oslobođenja je sarađivao u mnogim listovima (Naprijed, Narodni list, Srpska riječ, Prosvjeta, Vjesnik, Književne novine, Svedočanstva, Telegram, Oko), u književnim revijama (Republika, Letopis Matice srpske, Hrvatsko kolo, Savremenik, Život, Književnost, Riječka revija, Kulturni radnik, Mogućnosti, Književnik, Riječi, Stih, Forum), i u raznim povremenim publikacijama i zbornicima.[2] Do odlaska u mirovinu obavljao je dužnost lektora, urednika i redaktora u nekoliko izdavačkih poduzeća, npr: "Prosvjeta", (1945-1951); Leksikografski zavod (1952); "Kultura" odnosno "Naprijed" (1952-1955); "Seljačka sloga" odnosno "Znanje" (1955-1965). Također, bio je neko vrijeme urednik književnog časopisa Republika; tajnik Društva književnika Hrvatske; umjetnički direktor u poduzeću "Zagreb-film". Od 1950. do 1960. godine bio je glavni urednik časopisa Kulturni radnik, organa Prosvjetnog sabora Hrvatske. U međuvremenu je priređivao izbore iz djela hrvatskih i srpskih pisaca (što ih je objavljivala zagrebačka "Prosvjeta"), primjerice Miroslava Krleže, Stevana Sremca, Dinka Šimunovića, Petra Kočića, Vladimira Nazora, i drugih. Za biblioteku Pet stoljeća hrvatske književnosti obradio je djela Augusta Cesarca (sv. 96. i 97.), Josipa Pavičića i Mate Lovraka (sv. 98). Sastavio je antologiju Nazorove poezije i antologiju Nazorove proze s ogledom pod naslovom Djelo Vladimira Nazora ("Naprijed", Zagreb 1959). Sudjelovao je u uređivanju Sabranih djela Augusta Cesarca (u izdanju "Mladosti").[3]

Umro je u Zagrebu 23. XII 1995.

Bibliografija

uredi
  • Svjetlo na pepelu (pjesme), »Zora«, Zagreb 1951
  • Lirske minijature (pjesme), »Zora«, Zagreb 1953.
  • Povelja sna i jave (pjesme), s predgovorom Novaka Simića, »Prosveta«, Beograd 1956.
  • Oči (poema), s predgovorom Šime Vučetića, »Prosvjeta«, Zagreb 1962.
  • Novija jugoslavenska poezija. Antologija. Hrvatski i srpski dio sastavili su Šime Vučetić i Vladimir Popović; Fran Petrč slovenski dio; Dimitar Mitrev makedonski dio. »Naprijed«, Zagreb 1962.
  • Povelja sna i jave (pjesme, drugo dopunjeno izdanje, s nekim ključnim tekstovima u novoj redakciji), »Prosveta«, Beograd 1964.
  • Novija jugoslavenska poezija. Antologija. Drugo dopunjeno izdanje. »Naprijed«, Zagreb 1966.
  • Razmatranja (eseji), »Alfa« - »August Cesarec«, Zagreb 1977.
  • Oči (poema), s izvjesnim izmjenama u tom izdanju. Pogovor Predraga Matvejevića, »August Cesarec«, Zagreb 1978.
  • izbor poezije i eseja i kritika (biblioteka Pet stoljeća hrvatske književnosti, Nakladni zavod Matice Hrvatske, Zagreb 1982, knj. 126).
  • Pjesma budućima (sabrani radovi), Zagreb, 1998.

Izvori

uredi
  1. Vladimir Popović, Pjesma budućima (sabrani radovi), Zagreb, 1998.
  2. Vladimir Popović, Pjesma budućima (sabrani radovi), Zagreb, 1998.
  3. Vladimir Popović, Pjesma budućima (sabrani radovi), Zagreb, 1998.

Eksterni linkovi

uredi