Titanoceratops ("divovsko rogato lice") bio je rod dinosaura biljojeda, koji je spadao u ceratopse. Bio je divovski pripadnik Chasmosaurinae koji je tokom perioda kasne krede (kasni kampanij, prije između 74,5 i 73,7) živio na području današnjeg Novog Meksika. Također je i najstariji poznati triceratopsin. Poznat je samo prema holotipnom primjerku OMNH 10165, nepotpunom skeletu koji se sastojao od nepotpune lubanje i čeljusti. Na osnovu terenskih zapisa i litologije sredine koja je okruživala skelet smatra se da potiče iz formacije Fruitland ili iz donje formacije Kirtland, ali tačna lokacija nalazišta više nije poznata. Toj vrsti je naziv dao Nicholas R. Longrich (2011), a tipičnom vrstom se smatra Titanoceratops ouranos. Prije toga su njegovi fosili bili priključeni rodu Pentaceratops.[1]

Titanoceratops
Restauracija
Status zaštite

Status zaštite: Izumrli ({{{kada}}}) (IUCN 3.1)

Naučna klasifikacija
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Red: Ornithischia
Podred: Ceratopsia
Porodica: Ceratopsidae
Potporodica: Chasmosaurinae
Tribus: Triceratopsini
Rod: Titanoceratops
Longrich, 2011.
Vrsta: T. ouranos
Longrich, 2011.

Opis uredi

Titanoceratops je bio vrlo velik ceratopsid, sa krupnom lubanjom, koja je bila za 15% veća od najvećih primjeraka roda Triceratops. Imao je dužinu od 6,8 metara, a lubanja je činila 2,65 m od toga. To ga vjerovatno čini kandidatom za kopnenog kičmenjaka sa najvećom lubanjom.[1] Okovratnik (tek nedavno rekonstruisan) ličio je na onog kod Triceratopsa. Rogovi iznad očiju su bili usmjereni prema gore i krivili su se prema naprijed; dužina im je iznosila oko 106 cm. Pri njihovoj osnovi nalazile su se šupljine ispunjene zrakom. Na obraznim kostima nalazile su se kvrge slične rogovima, dužine 12 cm. Rog na nosu bio je prilično malen. Njuška je činila relativno velik dio lubanje. I u gornjoj i u donjoj čeljusti nalazio se 31 zub.

S druge strane, rep mu je bio vrlo kratak. U kuku je imao visinu od 2 i po metra. Dostizao je težinu od 6,5 tona; Lehman ju je procijenio na 9877 kg. Podlaktica mu je bila relativno duga u odnosu na nadlakticu. Bedrena kost je bila duga oko 108 cm i bila je prilično prava. Goljenična kost imala je dužinu od 78 centimetara. Tom Holtz (2010) je primijetio da je taj rod izrazito sličan svojim srodnicima, Eotriceratopsu i Ojoceratopsu, koji su živjeli u isto vrijeme, te je moguće da je u pitanju jedan te isti rod.[2]

Galerija uredi

Izvori uredi

  1. 1,0 1,1 Nicholas R. Longrich (2011). Titanoceratops ouranos, a giant horned dinosaur from the Late Campanian of New Mexico”. Cretaceous Research 32 (3): 264–276. DOI:10.1016/j.cretres.2010.12.007. 
  2. Holtz, Thomas R. Jr. (2011) Dinosaurs: The Most Complete, Up-to-Date Encyclopedia for Dinosaur Lovers of All Ages, Winter 2010 Appendix.