Srebrenka Ilić
Srebrenka Ilić (Beograd, 1945), srpska novinarka i publicistkinja, dugogodišnji urednik u Radio-televiziji Srbije.
Život i karijera uredi
Rođena u porodici prosvetnih radnika (otac Omer Gluhić, učitelj, majka Danica Martinović, nastavnik). Maturirala u Drugoj beogradskoj gimnaziji; diplomirala jugoslovensku i svetsku književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu. Pohađala postdiplomske studije iz oblasti estetike, na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Ušla u novinarstvo još u studentskim godinama kao saradnik listova „Mladost“ i „Student“. Sarađivala u kulturnim rubrikama „Politike“ i „Borbe“. Od 1972. do penzionisanja 2001. godine stalno zaposlena u Televiziji Beograd (RTS). Kao izveštač, komentator i voditelj u Informativnom programu prošla kroz Unutrašnju i Kulturnu rubriku, a potom bila urednik Kulturne rubrike. Pored niza izveštaja, komentara, direktnih TV prenosa događaja u kulturi, i većeg broja specijalnih emisija, bila je i voditelj Dnevnika i jedan od urednika popularnog ciklusa „Porota“. Od 1985. do 1990. urednik, a od 1990. do 1996. godine bila je odgovorni urednik Dokumentarnog programa Televizije Beograd, u kojoj je bio okupljen veliki broj vrsnih autora, novinara- istraživača i stvaralaca, čije su emisije u njeno vreme bile prodor u aktuelne društveno relevantne i često zabranjene teme od izuzetnog značaja za ukupni domet i ugled RTS.
Tokom uredničkog staža negovala izbor vrhunskih stranih dokumentarnih TV programa, kao što je ciklus emisija u kojima o svom životu i uverenjima govore Đerđ Konrad, Karl Štajner i Horhe Semprun, ili emisija BBC-a Crveno usijanje , koja je osvojila Grand Prix na Festivalu u Palermu, zbog uzbudljivog i objektivnog prikaza dramatičnih zbivanja u Sovjetskom Savezu devedesetih godina.
Kao mentor za predmet televizijsko novinarstvo držala nastavu na Fakultetu političkih nauka (1991-2000).
Predstavljala je Jugoslovensku radio-televiziju na međunarodnim skupovima, kao što su seminari UNESCO-a „Žena i mediji“ (Varšava, 1984) i „Obrazovanje kadrova u kulturi“ (Beč, 1985). U ime JRT bila je član Žirija u kategoriji dokumentarnog programa na Međunarodnom TV festivalu Prix Italia, u Palermu 1990.
Kao predsednik vodila Komisiju JRT za razvoj programa (1989-1990).
Član je Udruženja novinara Srbije (bila član Suda časti Udruženja od 2009. do 2013). Predsednik je Udruženja za negovanje tradicija Druge beogradske gimnazije.
Živi u Beogradu, udata za novinara i dramskog pisca Miodraga Ilića, s kojim ima sina Uroša, ekonomistu.
Emitovane autorske emisije uredi
- Krajem veka – serija od 5 emisija u kojima se analiziraju krupna egzistencijalna pitanja na razmeđi milenijuma: „Genetski inženjering“, „Informatika“, „Automatizacija“, „Veštački rajevi – narkomanija“, „Plastični svet“(reditelj Božidar Kalezić),
- Svetla tačka na karti Evrope – emisija o Užičkoj Republici , prvoj oslobođenoj teritoriji u pokorenoj Evropi 1941 (u koautorstvu sa Svetolikom Mitićem; reditelj Branko Kičić) ,
- Dan koji je izmenio svet – emisija kojom je 1987. obeležena godišnjica Oktobarske revolucije (u koautorstvu sa Svetolikom Mitićem; reditelj Branko Kičić) ,
- Dokumentarno veče – niz živih emisija u trajanju od po 90 minuta o specifičnostima televizijskog novinarstva, sa gostima i njihovim dokumentarnim prilozima.,
- Jaša Rajter – portret revolucionara ,
- Pacovski kanali – razgovor u studiju sa istoričarima povodom dokumentarnog filma BBC- o organizovanom bekstvu ratnih zločinaca pod zaštitom katoličke crkve ,
- Ubistvo ambasadora Rolovića – složen prikaz zločina i hapšenja atentatora Barišića, uz autentični snimak skupa ustaša u Minhenu reditelja Ratka Ilića ,
- Porota“ , TV ostvarenje uživo sa insertima igranih filmova, sa gostima u studiju, na temu „Malograđanština i kako je danas doživljavamo“ (u dva dela). ,
- Bitka na Kosovu, mit, legenda, istorija– razgovor sa istoričarima povodom obeležavanja 600 godina od Kosovskog boja ,
- Seobe, 300 godina – direktan prenos obeležavanja tri veka od velike seobe Srba u Vojvodinu, održanog u Sremskim Karlovcima (4-časovbni kolažni program sa portretima istorijskih ličnosti i izjavama istoričara),
- Video-knjiga - eksperimentalni ciklus u kome je, u saradnji s rediteljem Peđom Sinđelićem, vizuelno i naracijom predstavljeno 17 značajnih knjiga svetske izdavačke produkcije u oblasti publicistike i političke filozofije („ Emocionalna inteligencija“ Danijela Golemana, „Kraj istorije“ Frensisa Fukujame, „Sukob civilizacija“ Semjuela Hantingtona, „Mediji i demokratija“ Džona Kina, „Ratni doboši“ Mire Beham, „Izdaja intelektualca“ Žilijena Bende, „Rat i antirat“ Alvina i Hajdi Tofler, „Televizija“ Dejvida Mek Kvina… ),
- Ta čuvena Druga muška… Druga beogradska gimnazija,
- Portret akademika Zorana Konstantinovića,
- Španski građanski rat (8 epizoda sačinjenih od dokumentarnog materijala britanske televizije „Granada“ i jugoslovenske građe).
Neke TV emisije i serije drugih autora koje je potpisala kao urednik uredi
- Život je život (ciklus dokumentarnih zapisa Kamenka Katića),
- Rekvijem za Jocu Frkeca (reportaža Kamenka Katića),
- Prag Srbije (cillus dokumentarnih zapisa Nenada Ristića),
- Sudbina porodice Mićić (zapis Božidara Kalezića o susretu sa zlatiborskim seljakom, ocem poginulog sina-jedinca),
- Epilog (ponovni susret Božidara Kalezića s porodicom Mićić, posle smrti oca nakon godinu dana ),
- Među nama (serija Feliksa Pašića o velikanima pozorišne scene i drugim značajnim ličnostima kulturnog života),
- Ovidije iz Graba (emisija Feliksa Pašića o pesniku Sinanu Gudževiću),
- Potonuli gradovi (serija podmorskih dokumentarnih filmova Petra Đurića),
- Savremene migracije (serija Petra Đurića o prinudnom pomeranju naroda u dvadesetom velu, među kojima su i vojvođanski Folksdojčeri),
- Čudesni uzlet jedne kontroverze (dokumentarno istraživanje Marka Nedeljkovića o prvom posleratnom jugoslovenskom modernisti, slikaru Igoru Vasiljevu).,
- Jugoslavija u ratu 1941-1945 (serija Božidara Nikolića i reditelja Milana Kundakovića o potresima i stradanjima naroda Jugoslavije u kontekstu svetskih zbivanja tokom Drugog svetskog rata),
- Politički sukobi u Jugoslaviji između dva rata (serija Božidara Nikolića i Božidara Zečevića, koji razgovaraju sa istaknutim istoričarima i komentarišu zbivanja i odnose na političkoj sceni Kraljevine Jugoslavije),
- Izvesna pitanja (niz intervjua Dušanke Vrhovac Pantović i značajnih ljudi, među kojima je i Milovan Đilas).,
- Rusi u Srbiji (ciklus emisija Like Lukić o ruskim emigrantima njihovom doprinosu razvoju Srbije),
- Politički osuđenici u Jugoslaviji (istraživački ciklus Slavka Ćuruvije i reditelja Božidara Kalezića, koji su zašli u zatvorske ćelije u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji),
- Da li su zidovi zatvora zidovi pakla? (dve emisije Božidara Kalezića o uslovima života kažnjenika),
- Tri sužnja socijalizma (ciklus od 3 emisije u kojima autor Božidar Kalezić beleži kazivanja političkih zatvorenika Vlada Dapčevića, Milenka Tomića i Paja Bohuša),
- Treptači svemira ili Zapis o zatvorskoj ludnici (autor Božidar Kalezić),
- Ekskluzivno (reportaže Mire Adanje Polak),
- Jasenovac (kontakt-emisija sa gledaocima tipa „okrugli sto“, koju je vodio sa gostima-istoričarima Božidar Nikolić),
- Samuraj u glibu (dokumentarni zapis Vladimira Perovića o slučaju mladog ratnika u 90-im godinama),
- Sa bolom i tugom u srcu (potresni antiratni film Nikole Lorencina o stradanju mladosti na svim stranama u građanskom ratu,
- Moja, tvoja, naša otadžbina (dokumentarno podsećanje Stjepana Zaninovića na lepote, različitosti i vrednosti svih krajeva negdašnje Jugoslavije
Knjige – publicistički radovi uredi
- Televizija kao sudbina – razgovori s Božidarom Kalezićem („Prosveta“, Niš, 1992),
- Savremeno novinarstvo (Fakultet političkih nauka, Beograd, 1998, jedan od autora)
Nagrade uredi
- Priznanje „4. juli“ SUBNOR-a za negovanje tradicija NOB-a, koje deli sa Svetolikom Mitićem i Brankom Kičićem.
- Nagrada Festivala dokumentarnog i kratkog filma za „za hrabrost i slobodu u koncipiranju dokumentarnog TV programa“ (1992).
Izbor komentara i citata uredi
- "…zanimljivi su bili prilozi mozaičkih emisija Politički magazin i To, ali je vanserijski prilog došao iz ciklusa Krajem veka gde su se Srebrenka Ilić i Božidar Kalezić pozabavili "veštačkim rajem" u koji odlaze narkomani i alkoholičari" (B. Otašević, Politika, 25.11.1986).
- Odgovorni urednik Dokumentarnog programa Srebrenka Ilić uživa potpuno poverenje svojih saradnika. Na tom poverenju, već sedam godina, nastaju aktuelne, provokativne i smele emisije, od oporih, "tvrdih" dokumentaraca, preko zapisa o ljudima, do umetničkih svedočanstava. Na sve to urednik kaže: "Zasluga pripada autorima koji su delali bez cenzure, a ja sam bila tu samo da poguram ako nešto zapne". (B. Otašević, Politika, 10.04.1992).
- „Tri emisije Vernici otadžbine autora Božidara Vučurovića, serija emisija o nagrađenim filmovima sa nedavno završenog Međunarodnog festivala etno-filma, poslednja emisija iz serije Lovćen-Vidokrug Zdravka Velimirovića, Ekskluzivno Mire Adanje Polak – biće emitovano do kraja meseca… Emisija Vernici otadžbine satkana je od mnoštva verodostojnih istorijskih podataka i svedočenja neposrednih aktera srpske golgote i vaskrsnuća, nadahnutih reči naših solunaca…“ (Lj. Petrović, Politika, 10.11.1995).
- „Reč je o trideset jednosatnih epizoda kojima se istražuje doba između 1941. i 1945. godine u Jugoslaviji. Ovo sudbonosno vreme koje je u sebi sadržavalo pokret otpora, socijalističku revoluciju i građanski rat istovremeno biće predočeno stavovima, sećanjima i naučnim saznanjima čak 150 sagovornika. Među njima su domaći i strani istoričari, bivši partizani, četnici, ustaše,…“ (Politika, 06.11.1991).
- „Generacijama koje danas žele da uđu u Evropu možda smo mogli da saopštimo jedan mali podatak: godine 1941. na karti Evrope, koja je bila crna od okupacionih fašističkih snaga, samo je jedna tačka, doduše ne za dugo, svetlela slobodom – Užička Republika.“ (S. Gluhić Ilić, Poltika, 12.06.2004).
- „Jednostavno rečeno, dokumentarizam na televiziji trebalo bi da bude pokušaj bekstva od površnosti. Od brzog zaključivanja, nepotpunosti i pojednostavljivanja.“ (Srebrenka Ilić u intervjuu pod naslovom Istraživanja slojeva stvarnosti, Politika).
- „Dokumentarna emisija o Jaši Rajteru, prvoborcu, ilegalcu i partizanu, bila je doista informativna senzacija… Ne samo da je ovo bio odličan portret Rajtera, već je njegovo kazivanje… bilo indikativno. Kao da smo doživjeli susret s povješću osobno.“ (Mira Boglić, Vjesnik, 15.07.1986.).
- „Dva televizijska stvaraoca pitaju se o prirodi, mogućnostima i smislu svoje profesije. Ovaj dijalog nije ništa drugo do dobro smišljen uvod u estetiku, poetiku i filosofiju televizijskog dokumentarizma. A ova knjiga je i sama dokument u meri u kojoj je umno, otvoreno i iskreno svedočenje.“ (R. Božović, Televizija kao sudbina, Politika, 19.12.1992).
Literatura uredi
- KO JE KO, Bibliofon Beograd, 1995, str. 179;
- B. Otašević: Stari i novi strahovi, Politika, 18.02.1997.;
- E. Prohić: Dan kada su padali hlebovi, Borba, 15.01.1994.;
- Lj. Petrović: Istorija Balkana, Politika, 12.02.1994.;
- N. Tomić: Diskretni šarm sirotinje, Novosti, 4.12.1992.;
- D. Milanović: Niske grane, visoki zahtevi, Radio TV revija, 3-9.02.2001.;
- B. Otašević: Istraživanje slojeva stvarnosti, Politika, 29.05.1999.;
- R. Božović: Televizija kao sudbina, Politika, 19.12.1992.;