Savska (Atik) džamija

Savska džamija u Brčkom (Atik džamija), nalazi se u centru grada, u arhitektonskoj cjelini Konačkog brda u Brčkom, Bosna i Hercegovina. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika na sjednici održanoj od 6. do 10. jula 2004. godine je donijela odluku da se džamija proglasi za nacionalni spomenik BiH.[1] Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović (predsjedavajuća), Dubravko Lovrenović (predsjedavajući), Ljiljana Ševo i Tina Wik.

Savska (Atik) džamija u Brčkom

Historija uredi

U osmanskom periodu Brčko se razvilo u pet mahala: Atik, Džedid, Varoš, Karanfil i Kolobara. Već po samom imenu Atik, što na turskom znači stari, može da se zaključi da je riječ o najstarijoj džamiji u Brčkom. Izgrađena je dolaskom Osmanlija u ovag grad, 1528/9. godine.[2]

Prvobitno je bila napravljena od drveta i vremenom je proširivana. Neposredno uz džamiju nalazilo se mezarje (groblje), koje je prekopano prilikom izgradnje brčanske zelene pijace. Na austrijskom geodetskom snimku iz 1882. godine, džamija ucrtana je zajedno sa dućanima koji su je okruživali. Uz džamiju bio je podignut i mekteb.

Džamija je u cjelini srušena 17. jula 1992. godine. Obnovljena je 2006. godine u izvornom obliku.

Opis uredi

Savska (Atik) džamija pripada tipu jednoprostornih džamija natkrivenih četvorovodnim krovom.

Fasada džamije je horizontalno raščlanjena nizom fasadnih otvora i fasadnim vijencima. Prvi fasadni vijenac se nalazi na polovini visine zidanog dijela, dok je drugi ispod same strehe. Osobenost ove džamije je da je imala neku vrstu podrumskih prostorija smještenih ispod centralnog molitvenog prostora, a koje su služile da spriječe prodor podzemnih voda u objekat. Konstruktivni sistem kojim je ovako veliki raspon bio riješen izvorno se sastojao od sistema stubova i greda postavljenih u oba pravca. Kasnije je ova konstrukcija zamijenjena betonskom.

Munara džamije ima dvije šerefe i ozidana je ciglom, sa spoljne strane omalterisana i obojena. Donji dio munare je kvadratne osnove, dok je osnova gornjeg dijela osmostranična. Munara ima nekoliko nivoa sa dekoracijama, od kojih se prvi nalazi ispod samog krova. Drugi niz se nalazio ispod šerefe, dok je treći u sredini tijela munare. Posljednji nivo se nalazio u nivou strehe i predstavlja nastavak krovnog vijenca.

Reference uredi

  1. „Savska džamija”. kons.gov.ba. Arhivirano iz originala na datum 2018-03-06. Pristupljeno 13. 11. 2016. 
  2. https://historija.info/brcko-u-osmanskom-periodu/

Literatura uredi