Ermengol II od Urgella

Ermengol (ili Armengol) II (1009 – 1038)[1], zvani Hodočasnik, bio je grof Urgella od 1011. do smrti.[2] Bio je sin prethodnog grofa Ermengola I. Otac mu je umro dok je bio dijete, pa je bio pod regentstvom svog strica, barcelonskog grofa Ramona Borrella, sve do 1018. Ermengol je vladao sljedećih dvadeset godina, i umro 1038. u Jeruzalemu za vrijeme hodočašća u Svetu Zemlju.

Ermengol prima iskaz vjernosti od Arnau Mir de Tosta za zamak Àger. Ilustracija u tekstu Liber feudorum maior.

Ermengol je zajedno sa stricem nastavio politiku osvajanja maurskih (muslimanskih) područja na jugu, te je u tome imao uspjeha, zauzevši Montmagastre, Alòs, Malagastre, Rubió, i Artesu. Oko 1015. je biskup Urgella Armengol uspješno naselio ranije ratovima opustošenbu oblast Guissona. Godine 1034. je njegov vazal Arnau Mir de Tost zauzeo zamak Àger. Muslimanski taifa kraljevi Lleide i Zaragoze su nakon toga predali zemlju njemu i crkvi u Urgellu.

24. novembra 1031. se oženio za Constançu, također poznatu kao Velasquita. Ona je živjela do najranije 1059. i bila regent Ermengolovom sinu i nasljedniku Ermengolu III. Dio historičara vjeruje da je u pitanju istoimena kćerka grofa Bernarda I of Besalúa i grofice Adelaide, koja se spominje u očevoj oporuci iz oktobra 1021.

Izvori uredi

  1. Gesta Comitum Barcinonensium
  2. Monfar, Diego; Bofarull, Pròsper de. Historia de los Condes de Urgel. Barcelona: Establiment litográfico y tipográfico de D. José Eusebio Monfort, 1853.
Prethodi:
Ermengol I
grof Urgella
1011 – 1038
Slijedi:
Ermengol III