Alosaurus (drugačiji gušter) najkrvoločniji je i najčešći dinosaur iz doba kasne jure. Othniel C. Marsh, najveći paelontolog 19-og stoljeća, dao je ovom dinosauru latinski naziv Allosaurus.

Alosaurus
Replika alosaura
Status zaštite
Status zaštite: Fosil
Naučna klasifikacija
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Sauropsida
Nadred: Dinosauria
Red: Saurischia
Podred: Theropoda
Porodica: Allosauridae
Rod: Allosaurus
Marsh, 1877.
Sinonimi

Creosaurus Marsh, 1878.
?Epanterias Cope, 1878.
Labrosaurus Marsh, 1879.
Camptonotus Marsh, 1879.

Opis uredi

 
Crtež alosaura
 
Rani prikaz

Hodao je uspravno. Zadnji udovi služili su mu za kretanje, a prednji za lov. Na snažnim rukama imao je po tri prsta sa kandžama koje su mogle probiti kožu plijena i zadržati ga da ne pobjegne. Zadnji su mu udovi imali četiri kandže kojima bi kidao velike komade mesa. Imao je veliko mišićavo tijelo dugo 7-12 metara.

Vrat je bio kratak, a velika glava mu je bila lakša zahvaljujući tome što je imala velike rupe. Zubi su bili dugi između 10 i 15 cm. Iznad očiju je imao prepoznatljive koštane kvrge.Maksimalna velicina je dostizala 14 m.

Ponašanje uredi

Pretpostavlja se da je lovio dinosaure biljoždere, ali je sigurno bio i strvinar. Smatra se da su se mladunci hranili manjim životinjicama poput guštera, žaba, većih kukaca, stonoga i sl.

Rasprostranjenost i stanište uredi

Nastanjivao je područja današnje Sjeverne Amerike, Španjolske i istočne Afrike. U doba kasne jure ta su područja bile ravnice.

Vanjske veze uredi

Vanjske veze uredi