Otvori glavni meni

Izmjene

Uklonjeno 7 bajtova, prije 7 godina
m/м
razne ispravke
 
== Biografija ==
 
=== Rana karijera ===
Rođen 29. srpnja [[1883]]. godine u okolici sela Predappio, nedaleko mjesta Forli u sjeveroistočnoj talijanskoj pokrajini [[Romagna]] (jedan od najsiromašnijih krajeva u Italiji). Njegova majka, Rosa (djevojačko prezime Malteni) bila je jedna od najuglednijih učiteljica u okolici. Njegov otac, Allesandro, bio je kovač i predani [[Socijalizam|socijalist]]. Benito je imao brata i sestru (Armaldo i Edviga), nijedno od djece nije dugo živjelo. Za vrijeme školskih dana bio je povučeno dijete. Nikada nije plakao i rijetko se smijao niti je puno pričao. Radije je sjedio u zadnjoj klupi i čitao nego se igrao s drugom djecom. Kao i otac bio je nagle naravi. U razredu je uvijek bio neposlušan te je stoga izbačen iz internata. Zbog napada nožem na druge učenike izbačen je iz dvije škole. Od rane mladosti bio je okružen utjecajima [[Anarhizam|anarhizma]], socijalizma i drugih lijevih opcija. Nakon završenog školovanja [[1901]]. dobio je zvanje nastavnika i nekoliko je mjeseci predavao francuski jezik i književnost. Potom je započeo svoju političku karijeru kao radikalni socijalist; također je bio i [[Ateizam|ateist]].
 
Početkom [[1. svjetski rat|1. svjetskog rata]] Mussolini je bio protiv ulaska [[Italija|Italije]] u oružani sukob, ali se protivio i politici Centralnih sila te osudio ultimatume Srbiji i Belgiji. Brzo nakon početka rata mijenja stavove i zalaže se za ulazak u sukob na strani [[Antanta|Antante]]; vjerovao je da bi talijanskim socijalistima također koristila zapadnjačka pobjeda nad reakcionarnim [[Centralne sile|Centralinim silama]]. Iako se pomalo kolebao i oko ideoloških pitanja, tadašnja promjena mišljenja bila je motivirana praktičnim razlozima. Stavove je objavljivao u stranačkim novinama ''Avanti!'' pa je uskoro došao u sukob s drugim socijalističkim vođama. Iako su oni bili spremni izgladiti nesuglasice, Mussolini je dao ostavku i obratio im se riječima: "Shvatio bih našu apsolutnu neutralnost ako biste bi imali hrabrost da idete do kraja i, to znači, izazovete [[Revolucija|ustanak]]. Ali njega apriori ne uzimate u obzir zato što znate da vas očekuje neuspjeh. Onda recite sasvim iskreno da ste protiv rata zato što se plašite bajoneta." Počinje izdavati list ''Popolo d'Italia'', preko kojeg se zalaže za intervenciju Italije. Istodbno jedna manja grupa intervencionistički raspoloženih socijalista i sindikalista osniva grupu ''Fasci d'azione rivoluzionaria internazionalista'' kojoj se priključuje i Mussolini zajedno s nekoliko svojih sljedbenika. Sam se polako udaljava od marksizma i postaje fasciniran ratom i ratobornošću, ali ni tada nije bio nacionalist niti zagovarao ekspanzionističku politiku. 1915. je mobiliziran; u ratu se nije posebno isticao niti napredovao u činovima, a nakon dvije godine je ranjen i demobiliziran. Rusku revoluciju je pozdravio, ali razočarao se kada je [[Lenjin]] potpisao [[mir u Brest-Litovsku]]; prema Lenjinu je tijekom daljnje karijere imao ambivalentan odnos.
 
 
Nakon rata našao se u nepovoljnom položaju jer je izgubio sav utjecaj koji je nekada imao u Socijalističkoj stranci; u to doba se jako kolebao oko svojih političkih stavova i davao izjave kao što su: "Ostavite slobodan put za elementarne snage indvidue jer izvan individue ne postoji druga ljudska realnost. Zbog čega [[Max Stirner|Stirner]] ne bi ponovno postao aktualan?"<ref>Opera Omnia di Benito Mussolini, tom 15. str. 194.</ref> "Dolje s državom u svim njenim vidovima i otjelotvorenjima. S državom od jučer, danas, sutra. S građanskom državom i sa socijalističkom. Nama, na smrt osuđenim pristalicama individualizma, preostaje samo današnji mrak i sumorna sutrašnjica, samo apsurdna, ali ipak utješna religija anarhije." <ref> Opera Omnia di Benito Mussolini, tom 14. str 398.</ref> Bio je fasciniran politikom koju je [[Gabriele D'Annunzio]] vodio u [[Rijeka|Rijeci]], a podupro je i potpisivanje [[Rapallski ugovor|Rapallskog ugovora]] s Jugoslavijom (kojim su znatno umanjene ekspanzionističke želje talijanskih nacionalista).
* Ernst Nolte - Fašizam u svojoj epohi (Nolit, Beograd)
 
== ReferenceIzvori ==
{{reflist}}
<references/>
 
{{Premijeri Italije}}
177.192

izmjene