Razlike između izmjena na stranici "Pakt Ribbentrop-Molotov"

ujednačavanje teksta + izbačen SSSR iz sporne rečenice jer se može tumačiti i kao suptilno sugeriranje da je SSSR "kumovao u izbijanju rata", a ne recimo Britanija i Francuska koje su objavile rat Njemačkoj ali ne i Sovjetima.
(Poništena izmjena 8740923 korisnika Rjecina2 (razgovor) - neutralnija formulacija)
(ujednačavanje teksta + izbačen SSSR iz sporne rečenice jer se može tumačiti i kao suptilno sugeriranje da je SSSR "kumovao u izbijanju rata", a ne recimo Britanija i Francuska koje su objavile rat Njemačkoj ali ne i Sovjetima.)
| ratifikatora =
| datum_nastanka =
| datum_potpisa = [[23. kolovoza8.]] [[1939.]]
| mjesto_potpisa = {{flagicon|SSSR}} [[Moskva]], [[Sovjetski Savez]]<br><small>(danas {{flag|Rusija}})</small>
| datum_pečat =
| datum_ratifikacije =
| mjesto_ratifikacije =
| datum_primjene = [[23. kolovoza8.]] [[1939.]]
| uvjet_primjene =
| datum_prestanka =
| potpisnici =
}}
'''Pakt Ribentrop-Molotov''' ili kako se službeno zvao '''Pakt o nenapadanju između Njemačke i Saveza Sovjetskih socijalističkih Republika''' je u stvari bio sporazum o nenapadanju između [[Treći Reich|Njemačkog Trećeg Reicha]] i [[SSSR|Sovjetskog Saveza]]. Potpisan je [[23. 8.]] [[1939]]. god. u [[Moskva|Moskvi]] od strane sovjetskog ministra vanjskih poslova [[Vjačeslav Mihajlovič Molotov|Vjačeslava Molotova]] i njemačkog ministra vanjskih poslova [[Joachim von Ribbentrop|Joachima von Ribbentropa]]. Međusobni pakt o nenapadanju je osigurao da [[SSSR]] ne bude uključen u EuropskiEvropski rat i da spriječi stvaranje njemačko-japanskog saveza protiv Moskve. Međutim, pakt se nije odnosio i na nenapadanje drugih, manjih država te je imao i šire ciljeve, poglavito u sovjetsko-njemačkoj podjeli istočne[[Istočna EuropeEvropa|Istočne Evrope]] na "sfere interesa" vojnom silom. Ovo je početkom septembra [[1939]]. kulminiralo [[Treći Reich|njemačkom]] [[Invazija Poljske|invazijom Poljske]] uodnosno septembrubritanskom 1939.,i kojojfrancuskom ćeobjavom serata kasnijeHitleru pridružitičime ise rasplamsao [[SovjetskiDrugi Savezsvjetski rat]],. čimePakt Ribbentrop-Molotov bio je izbiona snazi do početka [[DrugiOperacija svjetskiBarbarossa|Operacije ratBarbarossa]] [[22. 6.]] [[1941]]. kada je Njemačka napala SSSR.
 
Pakt je bio na snazi do početka [[Operacija Barbarossa|Operacije Barbarossa]] 22. 6. [[1941]]. god. kada je Njemačka napala SSSR.
 
== Uvod ==
Po završetku [[Prvi svetskisvjetski rat|Prvog svetskogsvjetskog rata]], NemačkeNjemačka i [[SSSR]] koji je preživio zapadnu agresiju, su postalina političkoj karti pobednikapobjednika postali su izgnanici s kojima se ne smije imati posla. U takvoj situaciji oni su se okrenuli jedan drugom pošto je NemačkojNjemačkoj bilo potrebno tržište, ali i mestomjesto za ponovnu gradnju vojske, a ratom uništeni SSSR je tražio preprije svega tehnološku pomoć. Dolaskom nacista na vlast u NemačkojNjemačkoj taj bilateralni savez dve države se počeo ubrzano raspadati zbog ideoloških razmišljanja [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] koji je pozivao na uništavanje komunizma. Početni pad trgovinske razmenerazmjene je ubrzo prešao u rat na području [[Španija|Španije]] gdegdje SSSR podržava republikance, a NemačkaNjemačka fašiste. Takav razvoj događaja zajedno s Nemačkomnjemačkom aneksijom [[Austrija|Austrije]] i pripremama za aneksiju Čehoslovačke su rezultirale političkom odlukom SSSR da podrži [[Čehoslovačka|Čehoslovačku]] po svaku cenucijenu, pod uvetomuvjetom da to isto učine Velika Britanija i Francuska, kojeno takoone neštoto odbijaju i prepuštaju ovu državuje Hitleru. Po završetku aneksije Čehoslovačke Hitler se okrenuo pripremama agresije na Poljsku, a [[Velika Britanija]] i [[Francuska]] barem na papiru SSSRuSSSR-u za podršku, tako pregovori s jedne strane Londona i Pariza, aodnosno s druge strane Moskve počinju u aprilu [[1939]]. godine. Tokom sledećihidućih mesecimjeseci SSSR odbija sve tadašnje praktički istovremene Nemačkenjemačke ponude dogovora očekujući sporazum s Velikom Britanijom i Francuskom do kojega nikada neće doći zbog protivljenja te dvije sile razumnom zahtevuzahtjevu Moskve da u slučaju Nemačkenjemačke agresije na [[Poljska|Poljsku]] (koja bi tada bila savezniksovjetski SSSRasaveznik) [[Crvena Armija]] uđe na poljski teritorij kako bi ju obranila.
 
Po završetku [[Prvi svetski rat|Prvog svetskog rata]] Nemačke i [[SSSR]] koji je preživio zapadnu agresiju su postali političkoj karti pobednika izgnanici s kojima se ne smije imati posla. U takvoj situaciji oni su se okrenuli jedan drugom pošto je Nemačkoj bilo potrebno tržište, ali i mesto za ponovnu gradnju vojske, a ratom uništeni SSSR je tražio pre svega tehnološku pomoć. Dolaskom nacista na vlast u Nemačkoj taj savez dve države se počeo ubrzano raspadati zbog ideoloških razmišljanja [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] koji je pozivao na uništavanje komunizma. Početni pad trgovinske razmene je ubrzo prešao u rat na području [[Španija|Španije]] gde SSSR podržava republikance, a Nemačka fašiste. Takav razvoj događaja zajedno s Nemačkom aneksijom [[Austrija|Austrije]] i pripremama za aneksiju Čehoslovačke su rezultirale političkom odlukom SSSR da podrži [[Čehoslovačka|Čehoslovačku]] po svaku cenu pod uvetom da to isto učine Velika Britanija i Francuska koje tako nešto odbijaju i prepuštaju ovu državu Hitleru. Po završetku aneksije Čehoslovačke Hitler se okrenuo pripremama agresije na Poljsku, a [[Velika Britanija]] i [[Francuska]] barem na papiru SSSRu za podršku tako pregovori s jedne strane Londona i Pariza, a s druge strane Moskve počinju u aprilu 1939. Tokom sledećih meseci SSSR odbija sve tadašnje praktički istovremene Nemačke ponude dogovora očekujući sporazum s Velikom Britanijom i Francuskom do kojega nikada neće doći zbog protivljenja te dvije sile razumnom zahtevu Moskve da u slučaju Nemačke agresije na [[Poljska|Poljsku]] (koja bi tada bila saveznik SSSRa) [[Crvena Armija]] uđe na poljski teritorij kako bi ju obranila.
 
== Sporazum ==
Nakon 3 mjeseca neuspješnih pregovora sa zapadnim silama, SSSR čija je politička elita živjela u strahu od rata protiv Njemačke gdje će kao pobjednici na kraju izaći zapadne sile koje će biti samo promatrači, napokon je pozitivno odgovorio na višemjesečne pozive na pregovore Berlina koji će početi krajem jula [[1939]]. godine i na opće zapadno iznenađenje uspješno završiti [[23. 8.]] [[1939]]. paktom o nenapadanju. Iako je on službeno bio tako označen, ovaj sporazum je obuhvaćao i tajni protokol kojim je izvršena podjela interesnih sfera u nezavisnim zemljama [[Finska|Finskoj]], [[Estonija|Estoniji]], [[Latvija|Latviji]], [[Litva|Litvi]], [[Poljska|Poljskoj]] i [[RumunjskaRumunija|RumunjskojRumuniji]]. Tajni protokol je eksplicitno predviđao "političke i teritorijalne promjene" u oblastima navedenih zemalja što je ovaj sporazum pretvorilo u agresivni vojni savez usprkos njegovom službenom nazivu. Kao posljedica ovog sporazuma sve navedene zemlje su napadnute i okupirane bilo od strane Njemačke bilo od strane SSSR-a. Jedino je [[Finska]] kojoj je krajem prvogPrvog svetskogsvjetskog rata Staljin dao nezavisnost nju uspelauspjela i da sačuvasačuvati.
 
Nakon 3 meseca neuspešnih pregovora s zapadnim silama SSSR čija politička elita je živela u strahu od rata Sovjetskog Saveza i Nemačke gde će kao pobednici na kraju izaći zapadne sile koje će biti samo promatrači je napokon pozitivno na višemesečne pozive na pregovore Berlina koji će početi krajem jula 1939. godine i na opće zapadno iznenađenje uspešno završiti 23.8.1939. paktom o nenapadanju.
Iako je on službeno bio tako označen, ovaj sporazum je obuhvaćao i tajni protokol kojim je izvršena podjela interesnih sfera u nezavisnim zemljama [[Finska|Finskoj]], [[Estonija|Estoniji]], [[Latvija|Latviji]], [[Litva|Litvi]], [[Poljska|Poljskoj]] i [[Rumunjska|Rumunjskoj]]. Tajni protokol je eksplicitno predviđao "političke i teritorijalne promjene" u oblastima navedenih zemalja što je ovaj sporazum pretvorilo u agresivni vojni savez usprkos njegovom službenom nazivu. Kao posljedica ovog sporazuma sve navedene zemlje su napadnute i okupirane bilo od strane Njemačke bilo od strane SSSR-a. Jedino je Finska kojoj je krajem prvog svetskog rata Staljin dao nezavisnost nju uspela i da sačuva.
 
== Kasniji događaji ==
Kao što je [[Münchenski sporazum]] bio zapadni pokušaj kupovine vremena preprije početka Hitlerove agresije, tako je ovaj pakt bio Sovetskihsrodni sovjetski pokušaj što je svojim rečimariječima potvrdio i britanski ratni premijer [[Winston Churchill]] još [[1939]]. godine. UKroz sledećiidućih 21 mesecmjesec SSSR će drastično povećati i modernizirati svoju vojnu proizvodnju, ali će se istovremeno i politički opustiti uveren u razmišljanju da Hitler neće napasti dok ne izbaci Veliku Britaniju iz rata. To pogrešno razmišljanje se pokazalo katastrofalnim pošto na jesen 1940. godine, nakon odustajanja NemačkeNjemačke da uvuče SSSR u savezom s njom, [[Japan]]om i [[Italija|Italijom]], Adolf Hitler donosi odluku o napadu na Sovjetski Savez koji će tamošnji [[politbiro]] dočekati potpuno nespreman.
 
== Moderni pogledi ==
Kao što je [[Münchenski sporazum]] bio zapadni pokušaj kupovine vremena pre početka Hitlerove agresije tako je ovaj pakt bio Sovetskih pokušaj što je svojim rečima potvrdio i britanski ratni premijer [[Winston Churchill]] još 1939. godine. U sledeći 21 mesec SSSR će drastično povećati i modernizirati svoju vojnu proizvodnju, ali će se istovremeno i politički opustiti uveren u razmišljanju da Hitler neće napasti dok ne izbaci Veliku Britaniju iz rata. To pogrešno razmišljanje se pokazalo katastrofalnim pošto na jesen 1940 nakon odustajanja Nemačke da uvuče SSSR u savezom s njom, [[Japan]]om i [[Italija|Italijom]] Adolf Hitler donosi odluku o napadu na Sovjetski Savez koji će tamošnji [[politbiro]] dočekati potpuno nespreman.
Vinayak Purohit navodi da su se Staljin i Hitler paktom udružili ne samo da bi Poljsku, dijelove Finske, Estonije, Latvije, Litve, Rumunjske, Mađarske i Čehoslovačke okupirala Staljinova vojska u prijateljskoj podjeli istočne EuropeEvrope sa fašističkim silama, nego su i velike količine sirovog materijala Sovjeti dali nacističkoj ratnoj mašineriji. [[Subhas Bose]], indijski nacionalist koji je htio riješiti se britanskog kolonijalizma uz pomoć suradnje sa nacistima, je dobio slobodan prolaz za putovanje kroz SSSR da bi stigao do [[Treći Reich|Trećeg Reicha]].{{sfn|Purohit|1988|loc=str. 722}} [[M.N. Roy]], indijski revolucionar i komunist, je zapisao sljedeće o paktu:
 
==Moderni pogledi==
Vinayak Purohit navodi da su se Staljin i Hitler paktom udružili ne samo da bi Poljsku, dijelove Finske, Estonije, Latvije, Litve, Rumunjske, Mađarske i Čehoslovačke okupirala Staljinova vojska u prijateljskoj podjeli istočne Europe sa fašističkim silama, nego su i velike količine sirovog materijala Sovjeti dali nacističkoj ratnoj mašineriji. [[Subhas Bose]], indijski nacionalist koji je htio riješiti se britanskog kolonijalizma uz pomoć suradnje sa nacistima, je dobio slobodan prolaz za putovanje kroz SSSR da bi stigao do [[Treći Reich|Trećeg Reicha]].{{sfn|Purohit|1988|loc=str. 722}} [[M.N. Roy]], indijski revolucionar i komunist, je zapisao sljedeće o paktu:
{{citat4|center|Komunisti su zapravo funkcionirali kao Hitlerovi [[Kolaboracija|kolaboratori]]. Upravo kada je Hitlerova horda jurila na [[Pariz]], vođa francuske komunističke partije je preko njemačkog radija pozvao francuske vojnike da dezertiraju armiju. Britanska komunistička partija je zahtijevala mir - spominjući Chamberlainovu politiku popuštanja [[Sile Osovine|Silama Osovine]] čak i nakon što ih je britanska demokracija odbacila. Komunističke partije, koje su tvrdile da su bile osviještena klasa i izvidnica svjetskog proletarijata, su igrale štetnu i diskreditirajuću ulogu te demonstrirale bezosjećajno zanemarivanje kulturnih vrijednosti i temeljnih koncepata moderne civilizacije, jednostavno zato jer je Rusija, koja je bila vjerna paktu sa nacističkom Njemačkom, ostala neutralna u sudbonosnoj borbi sve dok i sama nije napadnuta.{{sfn|Purohit|1988|loc=str. 722}}}}
 
[[EuropskiEvropski parlament]] proglasio je 23. 8. 2009., povodom 70. obljetnice potpisivanja pakta, [[europskievropski dan sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma|europskimevropskim danom sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma]].<ref>{{cite web| title=The European Day of Remembrance for Victims of Totalitarian Regimes – Warsaw, 23 August 2011| date=23.8. 2011| url=http://ipn.gov.pl/en/news/2011/the-european-day-of-remembrance-for-victims-of-totalitarian| publisher=Institut za narodno sjećanje}}</ref><ref>{{cite web| title=European Day of Remembrance for Victims of Stalinism and Nazism| date=23.8. 2009| url=http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?reference=P6_TA%282008%290439&language=HR| publisher=Europski parlament}}</ref>
 
== Povezano ==
* [[SovjetskaInvazija Poljske|Njemačka invazija Poljske]]
* [[Sovjetska invazija Poljske]]
* [[Sovjetska okupacijaaneksija baltičkih država]]
* [[Münchenski sporazum]]
* [[Sporazum Sykes-Picot]]
 
==Izvori==
{{izvori}}
 
;Literatura
*{{citation|title=Arts of Transitional India Twentieth Century|first=Vinayak |last=Purohit|publisher=Popular Prakashan| year= 1988|isbn=9780861321384| ref=harv}}
 
== Vidi također ==
* [[Sovjetska okupacija baltičkih država]]
* [[Sovjetska invazija Poljske]]
{{Commonscat|Molotov-Ribbentrop Pact}}
 
[[Kategorija:Dokumenti pojedinačno]]
[[Kategorija:Ugovori Drugog svjetskog rata]]
 
{{Link FA|vi}}