Nobelova nagrada za književnost – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 71:
Smatra se kako pjesnik [[W. H. Auden]], predložen tri puta,<ref>[http://www.nobelprize.org/nomination/archive/show_people.php?id=12580 Nominacije za Nobela - W. H. Auden]</ref> nije dobio nagradu zbog njegovog krivog prijevoda ''Osvrta'' [[Dag Hammarskjöld|Daga Hammarskjölda]],<ref name=Orlans>Harold Orlans, [http://www.encyclopedia.com/doc/1G1-62828416.html "Self-Centered Translating: Why W. H. Auden Misinterpreted 'Markings' When Translating It from Swedish to English"], ''[[Change (magazine)|Change]]: The Magazine of Higher Learning'' (published by [[Heldref Publications]] for [[The Carnegie Foundation for the Advancement of Teaching]]), 1 May 2000, ''Highbeam Encyclopedia'', ''encyclopedia.com'', accessed 26 April 2008: "Swedish dismay at the mangled translation may have cost Auden the Nobel prize in literature."</ref> dobitnika nagrade za mir [[1961|1961.]], kao i zbog izjava koje je Auden dao tokom skandinavske turneje predavanja, kojima je sugerirao da je Hammarskjöld, kao i on, [[homoseksualnost|homoseksualac]].<ref name=Hunnicutt>Alex Hunnicutt, [http://www.glbtq.com/social-sciences/hammarskjold_d.html "Dag Hammarskjöld"], ''[[LGBT|glbtq]]: An Encyclopedia of Gay, Lesbian, Bisexual, Transgender, and Queer Culture'' ([[Heldref Publications]], 2004), ''glbtq.com'', accessed 11 August 2006: "Unless some hidden manuscript surfaces or an aging lover suddenly feels moved to revelation, it seems unlikely the world will ever know for sure the details of Hammarskjöld's sexual experience. [[W. H. Auden]], who translated Markings, was convinced of his [Hammarsköld's] homosexuality. Saying so publicly during a lecture tour of Scandinavia may have cost Auden the Nobel Prize in Literature that he was widely expected to receive in the 1960s."</ref> Među kandidatima ([[1938|1938.]], [[1939|1939.]], [[1955.]], [[1959.]] - [[1961.]], [[1963.]])<ref>[http://www.nobelprize.org/nomination/archive/show_people.php?id=4397 Nominacije za Nobela - Aldous Huxley]</ref> bio je i [[Aldous Huxley]], autor ''[[Brave New World|Vrlog novog svijeta]]'', ali nikada nije dobio nagradu. Također, [[1935.]] godine, za nagradu je nominiran i [[Gilbert Keith Chesterton|Gilbert K. Chesterton]], koji je (moguće) jedini autor krimića nominiran za Nobelovu nagradu.<ref>http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/literature/nomination/nomination.php?action=show&showid=163</ref> [[E. M. Forster|Edward Morgan Forster]] za nagradu je nominiran čak 18 puta,<ref>[http://www.nobelprize.org/nomination/archive/show_people.php?id=3128 Nominacije za Nobela - E. M. Forster]</ref> ali ju nije dobio. Ukupno četiri nominacije zaradio je i [[H. G. Wells|Herbert G. Wells]], ali nije nagrađen.<ref>[http://www.nobelprize.org/nomination/archive/show_people.php?id=10075 Nominacije za Nobela - H. G. Wells]</ref>
[[Datoteka:Ivo-Andrić-i-Miroslav-Krleža.jpg|thumb|left|320px|Izbor [[Ivo Andrić|Ive Andrića]] u odnosu na [[Miroslav Krleža|Miroslava Krležu]] izazvao je brojne kontroverzne i debate u SFR Jugoslaviji.]]
Izbor [[Ivo Andrić|Ive Andrića]] [[1961|1961.]] godine izazvao je velike kontroverze na području [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]]. [[Savez književnika Jugoslavije]] Andrića je, zajedno s [[Miroslav Krleža|Miroslavom Krležom]], predložio još u veljači [[1958|1958.]] godine.<ref name="JL">[http://www.jutarnji.hr/ivo-andric-je-sav-ublijedio-od-nelagodesto-mora-u-stockholm-po-nagradu/978933/ Andrić je sav ublijedio od nelagode što mora u Stockholm po nagradu]</ref> Dok je Andrić u užem izboru bio još [[1959.]] i [[1960|1960.]] godine, kada su nagradu dobili [[Salvatore Quasimodo]] i [[Saint-John Perse]],<ref name="JL"/> Krleža je uzastopce nominiran svake godine od [[1958.]] do [[1963.]],<ref>[http://www.camo.ch/krlezamiroslav.htm Camo.ch - Krleža]</ref><ref>[http://www.nobelprize.org/nomination/archive/show_people.php?id=12404 Nominacije za Nobela - Miroslav Krleža]</ref> ali nagradu nije dobio, iako je govorio da ju ne bi ni primio, čak i da jest.<ref name="bhdani"/> Godine [[1961|1961.]], kada je ona uručena Andriću, kog se naziva "jugoslavenskim piscem"<ref name="Matica">[http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac434.nsf/AllWebDocs/Kroji_li_Nobel_knjizevne_sudbine_ Kroji li Nobel književne sudbine?]</ref>, u užem izboru bili su još i [[John Steinbeck]], dobitnik nagrade [[1962|1962.]], talijanski romanopisac [[Alberto Moravia]] (nominiran ukupno 11 puta, ali bez pobjede)<ref>[http://www.nobelprize.org/nomination/archive/show_people.php?id=6403 Nominacije za Nobela - Alberto Moravia]</ref> te engleski pisci [[Lawrence Durrell]] (nominiran i [[1961.]], [[1962|1962.]] te [[1963.]])<ref>[http://www.nobelprize.org/nomination/archive/show_people.php?id=12590 Nomnacije za Nobela - Lawrence Durrell]</ref> i [[Graham Greene]] (predložen minimalno 12 puta, ali bez pobjede).<ref>[http://www.nobelprize.org/nomination/archive/show_people.php?id=3628 Nomnacije za Nobela - Graham Greene]</ref><ref name="JL"/> Izbor Andrića ispred Krleže izazvao je brojne polemike u SFR Jugoslaviji, ali i književnoumjetničke debate oko kvalitete dvojice autora, a sve to u sjeni ne baš prijateljskog odnosa između dvojice pisaca.<ref name="JL"/>
 
Sličnu polemiku imao je i [[Japan]], a vrtila se oko velikog [[Yukio Mishima|Yukija Mishime]], koji je za nagradu bio nominiran nekoliko puta. Prvi put je to [[1963.]] godine,<ref>[http://www.nobelprize.org/nomination/archive/show_people.php?id=12680 Nominacije za Nobela - Yukio Mishima]</ref>. Godine [[1965.]] je objavljeno da je Mishima u užem izboru, ali je nagradu dobio [[Mihail Šolohov]], što je uvelike razočaralo Mishimu.<ref name="Matica"/> Tada je nominiran bio i [[Junichiro Tanizaki]], još jedan japanski pisac.<ref name="Matica"/> Godine [[1967|1967.]], Mishima je ponovo bio u užem izboru, zajedno s Nerudom, Malrauxom i [[Samuel Beckett|Samuelom Beckettom]], ali je nagradu, iznenađujuće i neočekivano, dobio [[gvatemala|gvatemalski]] pisac [[Miguel Ángel Asturias]].<ref name="Matica"/> Godine [[1968|1968.]] bilo je gotovo sigurno da nagrada ide japanskoj književnosti, a uz Mishimu, koji je bio najizgledniji kandidat, spominjao se i mladi [[Kenzaburō Ōe|Kenzaburo Oe]] (koji će nagradu dobiti [[1994|1994.]]) i [[Yasunari Kawabata]].<ref name="Matica"/> Kada je objavljeno da je nagradu dobio Kawabata, Mishimin je put prema Nobelu završio.<ref name="Matica"/>