Veselin Šljivančanin – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nova stranica: {{Infokvir vojna osoba |ime=Veselin Šljivančanin |slika= |opis=Veselin Šljivančanin u Haagu (slika Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugosla...
 
mNema sažetka izmjene
Red 22:
|nagrade=
}}
'''Veselin Šljivančanin''' ([[Palež]], [[Žabljak (Crna Gora)|Žabljak]], [[13. lipnja]] [[1953]].), bivši srpski časnikoficir, poznat kao [[pukovnik]] i [[bojnikmajor]] [[JNA]] tijekom [[Rat u Hrvatska|rata u Hrvatskoj]], odnosno [[bitka za Vukovar|bitke za Vukovar]]. [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] osudio ga je zbog [[ratni zločin|ratnih zločina]] isprva na 5, potom na 17 godina zatvora<ref>{{cite web|author= |url=http://www.france24.com/en/20090505-un-court-increases-serb-officers-sentence-vukovar-massacre-croatia |title=UN court increases Serb officer's sentence for Vukovar massacre |publisher=France24 |date=2009-05-05 |accessdate=2010-10-20}}</ref><ref>{{cite web|author= |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/8033635.stm |title=Hague triples Vukovar jail term |publisher=BBC News |date=5. svibnja 2009. |accessdate=2010-10-20}}</ref><ref name="reuters">{{cite web|url=http://www.reuters.com/article/idUSL2579742920070925 |title=U.N. tribunal to rule in Vukovar massacre case|publisher=[[Reuters]]|date=2007-09-25|accessdate=2010-09-11}}</ref> a završno na 10 godina.<ref>{{cite web|url=http://www.forbes.com/feeds/ap/2010/12/08/general-eu-war-crimes-croatia_8190407.html?boxes=Homepagebusinessnews |title=War crimes court reduces sentence of Serb officer|publisher=Forbes|date=2010-12-08|accessdate=2010-12-08}}</ref>
 
== Životopis ==
Uz nadređenog [[Mile Mrkšić|Mrkšića]], sudjelovao je [[1991]]. u opsadi [[Vukovar]]a kao [[bojnik]]major [[JNA]], gdje je razotkriopostao brutalnumedijski eksponiran i bešćutnustekao naravreputaciju brutalne i bešćutne osobe. Nakon razaranjazavršetka grada, unaprijeđenbitke je unaprijeđen u zapovjednika brigade JNA u Podgorici. 1996. postao je pukovnik u novoj [[Vojska Jugoslavije|Vojsci Jugoslavije]] nakon rasformiranja JNA te je prebačen u vojnu akademiju u [[Beograd]]u gdje je predavao vojne taktike. Umirovljen je u listopadu 2001.
 
== Suđenje u Haagu ==
Red 31:
 
U konačnoj verziji optužnice navodi se da se nekoliko stotina ljudi sklonilo u vukovarsku bolnicu, vjerujući da će ona biti evakuirana u prisustvu međunarodnih promatrača. Navodi se da je evakuacija tih ljudi dogovorena 18. studenog 1991. godine u [[Zagreb]]u, na pregovorima
između Jugoslovenske narodne armije i hrvatske vlade. Na osnovu togtogsporazuma, JNA je bila odgovorna za evakuaciju vukovarske bolnice i nju su trebali nadzirati razne međunarodne organizacije.<ref name="icty"/>
sporazuma, JNA je bila odgovorna za evakuaciju vukovarske bolnice i nju su trebali nadzirati razne međunarodne organizacije.<ref name="icty"/>
U Optužnici se navodi da su 19. studenog 1991. godine, u poslijepodnevnim satima, jedinice JNA u okviru priprema za evakuaciju preuzele kontrolu nad
bolnicom i da su, u jutarnjim satima 20. studenog 1991. godine, pripadnici JNA izveli oko 400 osoba, od kojih su otprilike 300 ukrcali u autobuse i prevezli ih u kasarnu JNA u Vukovaru, gde su otprilike dva sata bili izloženi prijetnjama i psihološkom provokacijama, a neki su i
pretučeni. Navodi se da su zarobljenici koji su odvedeni iz vukovarske bolnice u kasarnu JNA zatim prebačeni na poljoprivredno dobro [[Ovčara]].<ref name="icty"/> Poslije tog početnog premlaćivanja, napadi su nastavljeni satima, i to tako žestoko da su najmanje dva čoveka podlegla tim batinama, a najmanje jedna zatočenica je seksualno zlostavljana. Dalje se navodi da su zatim najmanje 264 zatočenika, čija imena se navode, odvedena na jednu obližnju lokaciju jugoistočno od poljoprivrednog dobra Ovčara, gdje su strijeljani.<ref name="icty"/>
 
Šljivančanin, njegov zamenik bojnik Vukašinović, kao i pukovnik Pavković, prisustvovali su predaji hrvatskih snaga i skupljanju civila Hrvata koji je trebalo evakuirati, pri čemu su Šljivančanin i Vukašinović bili prisutni od otprilike 15:00 do 23:00 sata.<ref name="icty"/> Dana 18. studenog 1991. godine više od 4.000 civila kanilo je napustiti Vukovar. Civile su činili muškarci, žene, djeca i stari. Njihovu evakuaciju pomagala je JNA. Civili su se okupili na kontrolnoj točci na području Mitnice. Šljivančanin, uz pomoć Vukašinovića i neimenovanih pripadnika [[Teritorijalna obrana|TO]] Vukovara koji su poznavali lokalne prilike i znali mnogo mještana, obavio je razgovor s civilima koji su se okupili. Oni su željeli uvjeriti se da nijedan pripadnik hrvatskih snaga ne pokušava biti evakuiran kao civil.<ref name="icty"/> Iako je čuo informacije u ubijanjima u [[logor Velepromet|Veleprometu]], Šljivančanin nije reagirao.<ref name="icty"/>
Šljivančanin, njegov zamenik bojnik Vukašinović, kao i pukovnik Pavković,
prisustvovali su predaji hrvatskih snaga i skupljanju civila Hrvata koji je trebalo evakuirati, pri čemu su Šljivančanin i Vukašinović bili prisutni od otprilike 15:00 do 23:00 sata.<ref name="icty"/> Dana 18. studenog 1991. godine više od 4.000 civila kanilo je napustiti Vukovar. Civile su činili muškarci, žene, djeca i stari. Njihovu evakuaciju pomagala je JNA. Civili su se okupili na kontrolnoj točci na području Mitnice. Šljivančanin, uz pomoć Vukašinovića i neimenovanih pripadnika [[Teritorijalna obrana|TO]] Vukovara koji su poznavali lokalne prilike i znali mnogo mještana, obavio je razgovor s civilima koji su se okupili. Oni su željeli uvjeriti se da nijedan pripadnik hrvatskih snaga ne pokušava biti evakuiran kao civil.<ref name="icty"/> Iako je čuo informacije u ubijanjima u [[logor Velepromet|Veleprometu]], Šljivančanin nije reagirao.<ref name="icty"/>
 
U bolnici se na jednom sastanku okupilo otprilike 30 – 50 zaposlenih. Došli su i Šljivančanin i još jedan nepoznati čovjek, navodno ljekar JNA. Šljivančanin se obratio osoblju. Rekao im je da dr. Vesna Bosanac više nije ravnateljica bolnice, da je novi ravantelj osoba koja je bila s njim i da će oni biti zaduženi za izdavanje naređenja. Na sastanku je zaposlenima također rečeno da mogu da odluče da li žele da nastave da raditi u bolnici ili otići.<ref name="icty"/>
bila s njim i da će oni biti zaduženi za izdavanje naređenja. Na sastanku je zaposlenima također rečeno da mogu da odluče da li žele da nastave da raditi u bolnici ili otići.<ref name="icty"/>
 
Tužioci su zatražili doživotni zatvor za njega i Mrkšića.<ref>[http://www.sense-agency.com/icty/prosecution-calls-for-life-imprisonment-for-the-vukovar-three.29.html?cat_id=1&news_id=10166 PROSECUTION CALLS FOR LIFE IMPRISONMENT FOR THE VUKOVAR THREE] Sense Agency, 15.3.2007.</ref>
Linija 47 ⟶ 44:
Sudsko vijeće je zaključilo da je Veselin Šljivančanin kriv za zločin mučenja. Na osnovu dokaza je utvrđeno da je 20. studenog 1991. godine više od 200 ratnih zarobljenika iz vukovarske bolnice autobusima dovedeno na Ovčaru, gde su pripadnici TO i paravojnih snaga zlostavljali veliki
broj njih žestokim premlaćivanjem, s ciljem da ih tako kazne za sudjelovanje u hrvatskim snagama:
 
{{citat|Vijeće je zaključilo da je Veselin Šljivančanin odgovoran za ono što se dogodilo na Ovčari tijekom popodneva, znatno prije pogubljenja. Uprkos tome što je bio odgovoran za sigurnost ratnih zarobljenika i što je otišao na Ovčaru u vrijeme kad su oni zlostavljani, Veselin Šljivančanin nije poduzeo ništa da bi zaustavio premlaćivanja ili spriječio da se ona nastave. On je propustio izdati odgovarajuće upute vojnim policajcima koji su stražarili nad zarobljenicima i propustio je osigurati, pa čak i zatražiti, njihovo pojačanje, što je spadalo u njegove mogućnosti i ovlasti. Iz tih razloga, ustanovljeno je samo da Veselin Šljivančanin snosi kaznenu odgovornost za pomaganje i podržavanje zločina [[mučenje|mučenja]] i okrutnog postupanja jer je propustio djelovati.<ref name="icty"/>}}
 
Vijeće je zaključilo da je odgovornost Veselina Šljivančanina za osiguravanje ratnih zarobljenika prestala s povlačenjem poslednjeg od vojnih policajaca [[JNA]] koji su stražarili nad zarobljenicima,
što je učinjeno u skladu s naređenjem Mile Mrkšića.<ref name="icty">{{cite web|publisher=ICTY|url=http://www.icty.org/x/cases/mrksic/tjug/bcs/070927.pdf|title=Tužitelj protiv Mile Mrkšića,Miroslava Radića, Veselina Šljivančanina - presuda|date=27. rujna 2007.|accessdate=20. studenog 2010.}}</ref> Također se navodi:
 
{{citat|Tijekom 19. i 20. studenog 1991. godine on se koristio smicalicama kako bi predstavnicima međunarodnih organizacija onemogućio pristup [[bolnica|bolnici]] iz koje su zarobljenici odvođeni pod njegovim rukovodstvom.<ref name="icty"/>}}
 
Šljivančanin je isprva osuđen na 5 godina zatvora te 2007. privremeno pušten na slobodu. Međutim, žalbeno vijeće mu ju 2009. utrostručilo kaznu na 17 godina<ref>{{cite web|url=http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/pravomocna-presuda-sljivancaninu-podignuta-kazna-na-17-godina-mrksicu-ostalo-20.html|title=Šljivančaninu kazna sa 5 podignuta na 17 godina
|publisher=Dnevnik.hr|date=5. svibnja 2009.|accessdate=20. studenog 2010}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.srbijanet.rs/vesti/vesti-iz-zemlje/15565-sljivancaninu-17-godina-a-nama-20-godina-nazadovanja.html|title=Šljivančaninu 17 godina, a nama 20 godina nazadovanja |publisher=Srbijanet.rs|date=7. svibnja 2009.|accessdate=20. studenog 2010}}</ref> jer nije "adekvatno odražavala težinu zločina" te mu pripisala i krivnju "za pomaganje i podržavanje ubojstva 194 osobe":
 
{{citat|Žalbeno veće nije u stanju utvrditi kakvu je težinu Pretresno vijeće pridalo posljedicama mučenja na žrtve i njihovu obitelj, odnosno da li je i u kojoj mjeri razmotrilo posebnu ranjivost zarobljenika dok je odmjeravalo kaznu za g. Šljivančanina. Te zločine okarakterizirala je krajnja okrutnost i brutalnost prema ratnim zarobljenicima, od kojih su neki možda već bili ranjeni budući da su odvedeni iz vukovarske bolnice; ti ljudi bili su zaštićeni normama međunarodnog [[međunarodno pravo|humanitarnog prava]] s obzirom na svoj status i posebnu ranjivost.<ref>{{cite web|url=http://www.icty.org/x/cases/mrksic/acjug/bcs/appeals_judgement_summary_090505.pdf|title=Sažetak presude Žalbenog vijeća - Tužitelj protiv Mile Mrkšića i Veselina Šljivančanina|publisher=ICTY|date=5. svibnja 2009.|accessdate=20. studenog 2010}}</ref>}}
 
Red 63:
== Vanjske poveznice ==
*[http://www.icty.org/x/cases/mrksic/cis/en/cis_mrksic_al_en.pdf Sažetak presude]
 
{{Lifetime|1953||Sšljivancčanin, Veselin}}
[[Kategorija:Osobe osuđene na Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju]][[Kategorija:Republika Srpska Krajina]]
[[Kategorija:Rat u Hrvatskoj]]
 
 
[[de:Veselin Šljivančanin]]
Linija 75 ⟶ 80:
 
<!-- interwiki -->
 
[[Kategorija:Osobe osuđene na Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju]][[Kategorija:Republika Srpska Krajina]]
[[Kategorija:Rat u Hrvatskoj]]